Thursday, April 10, 2014

Koperasaun Governu Chinez ho Timor-Leste no Investimentu iha setor Oi-oin

Koperasaun Governu Chinez ho Timor-Leste no Investimentu iha setor Oi-oin[1]
Dili, 11 de Abril 2014
Celso da Fonseca


Artikel badak ida ne’e atu hare fila fali oinsa papel governu Chinez iha Timor-Leste. Hanesan hakerek nain hasai artikel anterior kona ba relasaun Timor-Leste ho China iha blog forum relasaun internasional katak politika do governu Timor-Leste hodi kria koperasaun ho China sai objetivu strategia politika uniqu. Hare ba realidade potenisa China ho kondisaun ekonomia ne’ebé agora dadauk estrondu (booming) nune’e mos papel governu China hodi kontribui dezenvolvimentu ekonomia global sai tendensia foun ba nasaun hotu-hotu.
[2]Relasaun China ho Timor-Leste hatudu ona sinal positivu entre koperasaun bilateral nasaun rua ne’e. Buat hirak ne’e ita bele hare husi ajudus gratiuta husi governu China ba Timor-Leste iha parte infrastrutura nian hanesan Residensia Quartel F-FDTL officers, edifisiu  ministru estranjeitu, palacio do presidente, roh patroilha, quartel habiatasaun forsa nian no seluk tan.
Iha parte investimentu maioria mai husi empresariu China ne’ebé ho persentu bo’ot hala’o aktividades komersiu iha Timor-Leste, realidade radikulu ne’ebé hatudu ba ita katak nasaun barak mak sei kestiona problema stabilidade nasional no seguransa rai laran no lakoi mai halo aktividades komersiu iha Timor-Leste maibe sosiedade China iha abodajen difirente, maske presensa sira nian iha ita nia rai hamosu problema inveja sosial, ema barak mak la gosta tanba sira domina iha area komersiu hotu-hotu maibe keta haluha katak sira mos ajuda governu Timor-Leste hodi kria kampu de trabalhu ba Timor oan, ema barak mak servisu iha loja ou kompanha China nian. Ida ne’e realidade ne’ebe ita labele nega.
Relasiona ba investimentu, China iha komitmentu, mehi no ambisaun bo’ot atu kontinua nafatin halo koperasaun ekonomia ho Timor-Leste. Interese bo’ot husi China mak nesesidade iha area energia, hare ba rekursu naturais bo’ot mak agora dadauk ita dezenvolve hela, mina tasi Timor sai fator iteresante ba governu chinez, no ida ne’e sai posibilidade bo’ot ba China atu halo investimentu iha parte enerjia nian. Laos iha parte enerjia deit maibe mos iha parte seluk ne’ebé sei halao iha futuru oin mai.
Tuir artikel ne’ebé hasai iha China, Timor-Leste announce all-round cooperative partnership (http://news.xinhuanet.com/english/china/2014-04/08/c_133246344.htm) hatu du katak koperasaun entre China ho Timor-Leste sei halai ba area komérsio bilateral, investimento mutual, koperasaun iha area infra-estrutura, inter-konektividade, enerjia, agricultura no  konstrusaun iha zonas ekonómikas especiais nune’e mos iha interkambio entre ema no kultura. Iha parte balun mos sira kolia kona-ba rota da seda marítima nian.
Atu realiza mehi hirak ne’e certamentu presija fator prinsipal ne’ebé sai asuntu prioridade, fator ne’e mak stabilidade nasional. Enkontru Premeiru Minsitru Xanana Gusmao ho Presidente Republika da Popular China, Xi Jinping iha kapital China, Beijing iha dia 8 de Abril 2014 hatudu sinal positivu entre nasaun rua ne’e. Autor politika husi nasaun rua ne’e anuncia atu halo parseiru komperativa iha area ekonomia, politika no seluk tan.
Timor-Leste la duvida ho komitmentu no boa vontade husi governu Chinez atu kontinua nafatin fo ajuda iha parte dezeenvolvimentu fiziku no naun-fiziku. Hanesan iha enkontru presidente China hasoru Sr. Xanana Gusmao, China sei fo kontribusaun ba dezenvolvimentu pas iha Timor-Leste hodi suporta mehi hirak ne’ebé sai interese governu povu Chinez nian.
Husi parte Timor-Leste, tuir enkontru ne’ebé fo sai iha media, Xanana Gusmao louva inisiativa no komitmentu suporta husi China ba area dezenvolvimentu ekonomia no sosial iha Timor-Leste, liu-liu promosaun stabilidade e prosperiodade regional no mundu.
Ikus liu hakerek nain hare katak China fo ona dalan positivu ba Timor-Leste liu husi asaun politika boa vontade, ajudus, no kontribusaun ba stabilidade rai laran no rejional. Iha futuru oin mai, governu China sei halo koperasaun metin liu tan ho ita nia governu liu-liu iha setor enerjia nian. Tanba ida ne’e mos sai papel importante ba interese nasional governu China nian. Nune’e mos iha parte seluk hanesan investimentu ekonomia, industria, sei kontinua halao nafatin husi governu Chinez, no kontinua nafatin ba koperasaun zonas ekonómikas especiais, no iha posibilidade ba koperasaun area komersiu livre entre nasaun rua ne’e.






[1] Celso Fonseca (hakerek nain) : artikel ne’e opiniaun pribadu, refere ba artikel anterior iha blog Forum Relasaun Internasionaal, no  re-interpreta ba artikl ne’ebe fo sai iha China, Timor-Leste announce all-round cooperative partnership (http://news.xinhuanet.com/english/china/2014-04/08/c_133246344.htm).

No comments:

Post a Comment

Estudu Relasaun Internasional: Topiku peskiza no monografia interesante sira.

Ho artigu simples ne'e ha’u atu fahe ezemplu  títulu teze/monografia ho tópiku no kategoria sira iha estudu Relasaun Internasional (RI)....