Thursday, October 20, 2022

Estudu Relasaun Internasional: Topiku peskiza no monografia interesante sira.

Ho artigu simples ne'e ha’u atu fahe ezemplu  títulu teze/monografia ho tópiku no kategoria sira iha estudu Relasaun Internasional (RI). Klaru tebes katak karakter úniku estudu RI funda husi aproximasaun interdisiplináriu husi estudu siénsia sosiál. Estudu RI iha mundu tomak hamriik hanesan departamentu ketak iha siénsia sosiál, polítika no umanioria nia okos. Ho karakter dinámiku, RI kobre asuntu globál no nasionál sira, inklui polítika altu no polítika nivel kraik (high politics and low politics). Simplesmente refere ba kategoria tolu (state-centric, multicentric, and global-centric).

Iha era modernu (komtemporer), estudu Relasaun Internasional (RI) la'o avansadu tebes, muda no adapta-an ho abordajen dinámiku no sofistikadu. Karakter konvensionál RI dala barak foka ba estudu atór estadu no naun-estadu sira, inklui asuntu, sosial, ekonomia, polítika no seguransa iha sistema domestik no internasionál. 

Ho rajaun ida ne'e, paradigma RI sempre domina ho grand theory no middle ground (Teori dominate ho teoria mediu sira). Teoria RI utiliza dadus atualizadu no esperensia empíriku kona-ba fenómena polítika mundiál iha sistema internasional. Esperensia pasadu sira, ezemplu hahú kedas iha era funu Poliponesian, Revolusaun Fransa, Akodu Paz Westephalia, Permeiru  no Segundu Guerra mundiál, Funu Malirin no to ikus mai iha estabelesimentu organizasaun internasionál sira hanesan Nosoens Unidas (UN-United Nations) no organizasaun rejional no intrarejional sira. Nune'e mos halo estudu klean, motivisaun no objetivu atividade komérsiu iha nivel nasional no internasionál, kolonizasaun, de-kolonializsaun, funu, konflitu no prosesu kontrusaun da paz iha mundu tomak. 

Paradigma RI ho konseitu teoretiku komprehensif, deskriptivu no analitikal, klasifikasaun ho karakter variadu. Teoria RI oferese esplikasaun klean kona-ba efeitu kauzais no konstitutivos iha polítika internasional. Teoria hirak ne'e oferese espasu dialetika ba ema ida-idak atu halo analiza tuir faktu husi fenomena global. Estudiozo RI, Hostli argumenta katak, teoria hotu-hotu loke espasu atu halo interpretasaun diferente, hanesan ita hateke ho "oklu ho koor oi-oin". Konseitu Teoretiku RI mak hanesan: realismu, liberalizmu, marxizmu, konstrutivizmu, no paradigma teóriku jerál sira seluk. Teoria sira ne'e sempre atualiza ho referensia pasadu nomos halo analiza klean kona-ba kontekstu sosial no politika, inklui saida maksei akontese iha futuru.

Hahu'u husi klasikal Liberal, ezemplu hamosu nia derivasaun teoria post-liberalismu no Neoliberalizmu. Nune;e mos Klasikal Realisme hamosu Neo-realizmu (Defensif no Ofensif realismu) no Marxismu hamosu Neo-marxizmu. Aleinde ida ne'e, iha mos paradigma estudu internasionál sira seluk hanesan: Modernismu no Pos-Modernismu, Strukturalismu, Funsionalsimu, Pos-Kololinalizmu, Teoria Feminismu Relasaun Internasional no seluk tan. Ida ne'e hatudu katak, estudu RI mai ho konseitu klaru ho abordajen relasaun entre unidade sira (estadu, nasaun, grupu supra-nasional, trans-nasional no sub-nasional sira).

Teoria boot sira ne'e maioria koko hodi estuda karakter polítika no sistema internasionál ne'ebé moris iha situasaun anarkia, kompetisaun, no oinsá atór polítiku sira ezerse sira nia interese nasionál ho aproximasaun polítika, diplomasia, seguransa iha arena internasionál. Nune'e mos mós natureza konseitu RI hirak ne'e ho objetivu atu ezamina, preve no oferese solusaun oinsá lala'ok fenómena globál sira akontese iha sistema internasional. 

 

 

Estudante sira iha sala da aula, iha departementu Relasaun Internasionál (RI)-UNTL.

Celso da Fonseca

Koseptualmente, fontes teoria boot sira (hanesan Realismu no Idealismu) mai husi perspetiva Postivismu, ne'ebé utiliza observasaun empíriku, aplika iha siénsia sosias, iha estudu relasaun internasionál; por-ezemplu realismu no liberalismu observa no oferese argumentu krítiku kona-ba oinsa nasaun sira ezerse sira poder no mantein status quo.

Iha parte seluk, teoria mediu (middle range) husi Pos-Positivismu sira oferese argumente diferente. Sira ho maneira oinsá buka fenomena RI nia abut ka kauza, sira koko atu komprende lala'ok fenómena globál sira iha sistema internasional no domestik, espesialmente observa no deskobre oinsa prátika karakter nasaun sira (atór estadu) iha poltika internasional no sira nia asaun hodi mantein sira nia status quo.

Fila fali ba estudu RI, dala barak ator estadu no naun estadu sira prefere uza konseitu Realizmu no Liberalizmu iha sira nia aproximasuan politika. Klaru duni, iha estudu RI mos konkorda katak, paradigma rua nee domina iha estudu Relasaun Internasional. Aleinde sai estudu dominante, tanba konseitu realis no liberal naturalmente pragmatiku tebes. Sira oferese analiza profunda kona-ba kondisaun seguransa, paz, konflitu no funu iha sistema internasionál. Nune'e mos paradima teoria rua nee sempre kontra ka ktirika malu. Porezemplu, apoiante liberál sira kontinua kritika perspetiva realismu ne'ebé foka liu ba abordajen (Statism, Survival no self-help/ajuda-an). Asuntu seguransa ne'ebé sai instrumentu uniku interese nasionál sistema internasional. 

Aleide kritika ideia realismu, Liberalismu oferese solusaun ho aproximasaun pluralistiku. Nasaun hotu-hotu mai ho asaun koletivu no kopera malu hodi atinje no mantein paz. Harmonizasaun (kontrusaun paz) sai finalidade interese nasaun sira iha sistema internasionál, liu husi kriasaun interdependénsia no governasaun kompleksu iha plataforma organizasaun internasionál, envolve atór estadu no naun- estadu sira.

Mezmu nune'e, realismu mai ho argumentu pesimistiku kona-ba konseitu norma, morál no instrumentu lei internasionál sira ne'ebe oferese husi liberalismu. Realisme argumentu katak nasaun ida-idak tenke foka ba seguransa nasionál rasik, ida ne'e nu'udar pre-kondisaun ida-ne'ebé fasilita atu garante balansu podér, tantu liu husi modelu polarisasaun, aliansa ka plataforma kooperasaun sira seluk. Realismu sempre refere ezemplu pragmátiku tanba sá maka nasaun sira halo funu, oinsa konflitu mosu no solusaun atu elimina funu tenke liu husi aproximasaun seguransa.

Mesmu teoria grande sira foka liu ba karakter estadu no aktor politiku sira, maibe asuntu globál sira seluk sai tópiku interesante iha estudu RI. Argumentu sira ne'e bele dekobre iha teoria RI sira seluk, ezemplu Konstutivismu ne'ebe mai ho aproximasmu "konsturusaun sosial" loke ona paradigma foun kona-ba karakter sistema internasional. Konstrutivis sira mai ho argumentu klaru katak asuntu kultural no sosial sira hanesan : Relijiaun, lingua, etnisidade, rasa, klase, jeneru nudar komponente prinsipal hodi konsturui perspetiva mundial.

Akumulasaun elmentu sira hanesan asuntu sosial, kultura, dentidade, idea inklui preukupasaun husi kondisaun tauk, amesadu fo rajaun ba estadu atu halao asaun ruma (interasaun politika) iha sistema internasional.

Paradigma Marxisme ne'ebe totalmente la konkorda idea realisme no idealismu kona-ba idea konflitu no kiperasaun. Marxismu mai ho argumentu uniku, hare sistema internasional ho aproximasaun nivel analiza ho aspeitu materialismu no ekonomia.Liu-liu mundu ne'e lidera husi klase rua (borjuis no prolateral), klase elit nain ba empreza no klase povu ki'iak sira, ia ne'e mak domina iha sistema domestiku no internasional.

Paradigma no teoria RI sira seluk mai ho argumentu no perspektiva oi-oin. Krakter uniku iha diversidade paradigma RI sira ne'e dada atensaun husi peritu ka estudiozu no estudante relasaun Internasionál sira inklui atór polítiku sira no naun- polítiku sira (state and state actors) iha mundo tomak atu kontinua esplora. Balun mai ho perspetiva postivismu, balun mai ho pos-postivismu.

Estudu Relasaun Internasional sempre interesante atu diskute tanba funda husi siénsia oi-oin ho karakter multidisiplinar no kontinua hariku ho tópiku atualizadu iha nivel nasionál no globál. Tanba tempu limitadu, ha'u labele fahe informasaun klean iha ne'e.

Buat barak ne'ebe presija esplora klean liutan. Tanba kestaun tenpu, hau halo rezumu no aprenzenta konseitu baziku deit.

Iha ne'e, ha'u hakarak fahe idea balun kona-ba tópiku Relasaun Internasionál, inklui amostra tópiku teze ka monografia iha tabela kraik ne'e ho nune'e bele ajuda, fahe ideia ba estudante RI sira atu uza ba sira nia peskiza.


Ida ne'e ezemplu deit ho ilustra kona-ba topiku no titulu monografia sira ne'ebe estudante RI sira uza iha sira nia perskija monografia ka teze akademiku



Celso Fonseca
Pratisioner no Manorin,
Espesialidade iha estudu Relasaun Internasional no Demokrasia no Direitus Umanus
Esperensia hanorin no hakerek kona-ba topikus relasaun internasional no politika, sosial no asuntu nasional sira





Monday, January 31, 2022

Re-kandidata-an ba Prezidente RDTL: Risku no Oportunidade ba Prezidente atual (Sr.Lu-Olo)


Wainhira ita hateke ba kotuk, tinan hirak liu-ba, iha eleisaun Prezidensiál periodu 2017, Prezidente Lu-Olo núdar figur politika ne’ebé povu hili ho totál votu konfiansa porsentu 57. Alende, legitimidade ne’ebe mak povu fó, publiku hare’e nia núdar lider istoriku ne’ebe lidera rai ida ne’e ho karater pesoal ne’ebé ho responsabilidade unikú, firme ho kompromisiu bo’ot durante tinan hirak nia laran, sai lider boot ida-ne’ebé iha influénsia bo’ot iha sosiedade nia observasaun. Nune’e mos nia iha maneira lideransa ne’ebé hetan apresiasaun, Sr. Lu-Olo, iha tinan ida ne’e, hakarak kontinua asume nia kna’ar núdar prezidente da Republika Timor-Leste ba periodu tuir mai hodi rekandidata-an ba kargu Prezidente da Republika. Dalan ne’ebe nia hili laos fasil, karik nia tenke simu konsekuansia tomak se wainhira iha kompetisaun eleisaun Prezidensiál iha tinan ida-ne’e nia la re-eleitu núdar Prezidente da Republika Timor-Leste (RDTL). Le’e kompletu opiniaun badak tuir mai ne’e.

Source: People queue up to vote at a polling station in Dili. Photograph: Kandhi Barnez/AP

Eventu demokrátiku tuir mai iha eleisaun prezidensiál tinan ida ne’e, legalmente termina ona nia loron no sei implementa iha fulan Marsu tinan 2022. Tinan ida-ne’e, Xefe Estadu foun sei eleitu ba períodu lima oin mai (2022-2027). Kandidatu prezidente sira nia mehi atu tuur iha Palásiu Prezidensiál (Aitarak-Laran) ne’e sei mai ho kontesta ho konkorrensia rigoroju; tanba sira mai husi kandidatu ne’ebé ho ko’or partidu politiku no figur politiku nomoos lider nasional ne’ebe povu konese ona, tantu husi figura pesoal (independente) no grupu partidu polítiku, diplomata, husi akadémiku, pratisioner, ativista, no husi eis veteranu no militár.

Diversidade kandidatu Prezidente da Republika ne’e hamosu opiniaun publiku ho argumentu simples katak iha ambiasaun bo’ot. Kandidatu prezidente sira liu husi dalan demokrátiku, hakarak hetan lejitimidade formál atu lidera nasaun ida ne’e hodi elimina Prezidente Republika ne’ebe agora lidera hela estadu ida ne’e. Durante tinan lima ikus ne’e, públiku observa tiha ona autór xave sira husi Estadu nian no sira-nia frakeza, inklui Xefe de Estadu (Sr. Francisco Guterres ne’ebé koñesidu ho naran Lu-Olo) sei hetan konfiansa  hodi kontinua mantein nia posisaun, re-asume fila-fali nu’udar Prezidente RDTL ka públiku iha ona sira-nia ajenda seluk, atu hili figura seluk nu’udar Prezidente Timor-Leste nian ba periodu tuir mai?

Kuandu Prezidente Lu-Olo re-eleitu fali atu lidera nasaun ne’e ba tinan lima oin mai, nia tenke servisu maka’as atu dada povu sira-nia simpatia hodi hili nia dala ida-tan. Se mak atu manán eleisaun prezidensiál ida-ne’e kestaun “povu nia lia-an” iha nasaun demoratiku hanesan Timor-Leste. Maibe opiniaun publiku inklui opiniaun sidadaun nia mos pesija tenke konsidera se ita hili Sr. Lu-Ulo ka hili ema seluk, karik ita presija argumenta de’it saida mak vantajen husi Prezidente Lu-Olo nian durante iha tinan lima nia laran, nia husik hela ninian heransa polítika nu’udar Prezidente Timor-Leste no saida mak dezafiu ne’ebé nia tenke prova, rekonese no konfesa ba públiku atu hadia iha periodu tuir mai. Karik iha dezafiu seluk hanesan kritika bo’ot ida ba nia lideransa durante ukun husi tinan 2017 too agora.

Klaru katak, atu analiza ida-ne’e, iha argumentu multi-artikulasaun, uza núdar sasukat ho nivel analiza (multi interpretasaun) no kálkula ho argumentu oi-oin. Kriteria saida mak povu hakarak atu hula lider ideál (Prezidente Timor-Leste) ba períodu tinan lima oin mai. Karik ita hare fila fali ba evidénsia empiriku, iha períodu eleisaun prezidensiál iha 2007, kandidatu Lu-Olo rasik, ne’ebé loloos hetan apoiu ka suporta husi nia partidu polítiku (Fretilin, partidu polítiku ida-ne’ebé boot iha Timor-Leste), nia la konsege kompete ba ninia kompetitor Ramos Horta ne’ebé Xanana Gusmao apoiu nia iha Segunda ronde eleisaun prezidensiál no too ikus nia lakon. Nune’e mós, iha 2012 nia hasoru esperiénsia Moruk hanesan, Sr. Lu-Olo la konsege manán eleisaun prezidensiál. Iha kazu ida-ne’e, Lidernasional, Sr. Matan Ruak (Atual permeiru ministru) ne’ebé Sr. Gusmao apoi (iha tenpu ne’eba), nia, manán eleisaun ho totál pursentu 61 no Sr. Lu-Olo hetan porsentu 39 deit. Tanba ne’e, referensia ne’e nu’udar lisaun ida-ne’ebé ita aprende ona, bele akontese dala ida-tan iha festa demokrasia elisaun Prezidensial tinan ida nee. Nune’e mos kalkulasaun analiza ho argumentu hirak ne’e ho relativamente bele hali’is oinseluk (si’ik sala) tanba ho razaun iha mudansa politika landscape foun ho formatu estratejia kompetisaun iha kampana eleisaun prezidensial iha terenu.

Argumentu tuir mai ne’e númeru kompetitor foun ne’ebé mai husi figura ne’ebé oi-oin ho poténsia boot. Entermus iha influensia, karakter lideransa no iha apoiante barak, sira nee presiza mos konsidera núdar kandidatu ne’ebé forte iha arena palku politika elisiaun Prezidente nian. Ezemplu mosu figur bo’ot ida hanesan veteranu Nasionál no Eis-Jenerál Timor-Leste nian, Sr. Lere Anan-Timur, ne’ebé foin lalais ne’e rezigna-an husi nia kargu nu’udar Jeneral Nasionál F-FDTL nian, deklara ninia kandidatura atu kompete iha eleisaun prezidensiál iha tinan ida ne’e. Aleide ne’e, nia mos núdar figur individuál, mai husi grupu veteranu ne’ebé iha influénsia maka’as iha sosiedade nia le’et tanba nia mos hanesan luta-nain ba auto-determinasaun (ukun-rasik-an).

Iha kalkulasaun palku politika, ida ne’e sai sasukat forsa bo’ot ida, vantajen bo’ot ida ba iha eleisaun prezidensiál. Ninian kandidatura mós bele atrai simpatizante no militante husi partidu Fretilin tanba Sr. Lere mós sai membru Komite Sental Fretilin. Aleinde ne’e, kandidatu sira seluk mos mai husi apoiu partidu polítiku hanesan Partidu Demokrátiku (PD) no KHUNTO  no partidu sira seluk. Sira nia prezensa presiza mós konsidera hanesan kompetidor boot ba Sr. Lu-Olo. Aleinde ne’e, kandidatu sira seluk ne’ebé mai husi grupu independente, hanesan figura potensiál ida-ne’ebé reprezenta lian feto nian, Sra. Milena Pires nomos Figur Nasional, Manan nain Nobel da Paz Sr. Jose Ramos Horta, ho personalidade no koñesimentu boot kona-ba asuntu koseitu nation-state building, dinamika polítika internasionál, demokrasia no direitu umanus bele potensialmente re-balansu ba potensialidade simpatia de votusne’ebe fó ba Sr.Lu-Olo, ho nune’e nia forsa iha eleisaun prezidensiál tinan ida ne’e hakfahe no klaru ona sei ba iha eleisaun etapa segundu ronde.

Preokupasaun interesante seluk ne’ebé presiza nota mak Prezidente atuál Timor-Leste nian hetan kritika oi-oin, publiku balun konsidera nia nu’udar lider partidária ne’ebé durante ne’e haliis nia lealdade ba nia partidu polítiku nia interese (Fretilin). Mosu kritika husi partidu opozisaun hanesan partidu polítiku boot daruak CNRT, iha sira nia retorika politku hare katak Sr. Lu Olo iha nia mandatu “kuaze tinan lima nia laran fó deit benefísiu ba interese partidu polítiku sira-nian koligasaun iha Parlamentu no Governu”. Argumentu seluk kestiona kona-ba “funsionamentu chefe do estadu ne’ebe partidariza interese estadu nia, haliis ba interese partidu Fretilin nian tanba lori kargu rua, nudar Prezidente partidu politika no prezidente da Republika”.  Nune’e mós, movimentu defende Konstituisaun RDTL tenta atu manifesta sira-nia protesta hodi husu Prezidente Lu-Olo “resigna-an tanba nia nia decisaun polítika balun viola Konstituisaun RDTL no falla atu promove valór demokrasia nudar estadu de Direitu”. Maske la iha konsensu finál kona-ba debate violasaun Konstituisaun nian, imparsialidade, polítika diskriminasaun ne’ebé Prezidente Lu-Olo halo, asuntu sira-ne’e hotu kontinua hanesan diskursu públiku to’o oras ne’e, namlele ho argumentu relativu husi publiku tomak, espesialmente matenek nain sira husi analizador politika, akademia no jurista sira.

Nune’e mós, preokupasaun iha preukupasaun balun ne’ebé nak-subar hela iha opiniaun publikú husi grupu sosiedade sivíl, individu no pratisioner sira inklui akademista sira nia observasaun no analiza, bele dada hakbesik argumentu kritiku, relasiona ho vizaun polítika Sr. Lu-Olo nia polítika kona-ba kestaun abuzu Direitus umanus oioin ne’ebé akontese iha situasaun pandemiaCOVID-19 nia laran, direitu sosiál no ekonómiku balun ne’ebé hanesan distribuisaun riku-soin, subsídiu sira, fundu resuperasaun sosiál no kestaun balun kona-ba alegasaun korrupsaun ne’ebé ladun iha intervensaun politika seriu ruma husi aman nasaun nian (núdar chefe da Estadu) durante tinan hirak nia laran iha situasaun pandemia COVID-19.

Atu hakotu opiniaun badak ida-ne’e, Sr. Lu-Olo, nudar ema luta-nain no lider istóriku ne’ebé luta ba independénsia Timor-Leste nian ita konsidera nafatin nia kontibusaun ba rai ida ne’e. Iha artigu badak ida ne’e atu lori ita, halo analiza ho referensia empirikal katak iha dezafius ho dalan naruk ba nia re-kandidatura núdar Prezidente darepublika. Maibe, atu lidera rai ida ne’e, ema hanesan Dr. Luo-Olo sei merese atu hetan konfiansa husi povu iha eleisaun demokrátiku ida-ne’e, hodi sai núdar prezidente da RepublikaTimor-Leste. Iha oportunida ba nia atu kontinua nia vizaun politka ba rai ida ne’e. Ita hotu hein, karik nia sei kontinua kaer metin nia pozisaun atu mantein nafatin (status-Quo) hodi hetan konfiansa husi povu sai nu’udar Prezidente Timor-Leste ka povu Timor sei hili lider ka figur seluk, sai prezidente da Republika Timor-Leste ba periodu tinan lima tuir mai?

Artigu ida-ne’e opiniaun pribadu, núdar ekpresaun cidadaun RDTL, la reprezenta instituisaun sira ne’ebé ha’u afilia ka oras ne’e ha’u servisu hela ba.

Artigu ne'e publika permeiru iha Web Celso <https://webcelso.net/2022/01/30/re-kandidata-an-ba-prezidente-rdtl-risku-no-oportunidade-ba-prezidente-atual-sr-lu-olo/>

Referensia ne’ebe disponivel bele asesu iha ne’e

Da Fonseca, Celso (2020). Dikotomia Politika Pandemia no Virus anti-Demokrasia, Disponivel iha< https://webcelso.net/2020/10/06/dikotomia-politika- pandemia-no-    virus-anti-demokrasia/>                                                                  

Gov-TL Postal (2022)Electoral calendar for the President of the Republic election : Disponivel iha < http://timor-leste.gov.tl/?p=29920&lang=en>

GMN-TV (2020). Ángela Freitas Konsidera PR Lú Olo no PM Taur la merese ona atu kaer          ukun: Disponivel iha < https://www.youtube.com/watch?v=hgPC-ZZLgis>        

Tempo (2021). Promesa Angela: People Power ne’ebenakfila baema 50      resin : Disponivel        iha : https://www.independente.tl/nasionali/author/414-  &nbsp; josesaritoamaral?start=20       no iha             https://www.youtube.com/watch?v=hgPC-ZZLgis

Tatoli (2017). Viola Konstitusaun se Lu-Olo nudar Prezidente Partidu. Disponivel iha <http://www.tatoli.tl/2017/05/15/viola-konstituisaun-se-lu-olo-nuudar-prezidente-partidu/&gt;

Estudu Relasaun Internasional: Topiku peskiza no monografia interesante sira.

Ho artigu simples ne'e ha’u atu fahe ezemplu  títulu teze/monografia ho tópiku no kategoria sira iha estudu Relasaun Internasional (RI)....