Saturday, November 18, 2017

Politikus Obriga Eleisaun Antisipada, Ita Julga Partidu Liu husi GOLPUT!


Situasaun politika atual dadaun ne’e i’is boot ona, atu konintua sae foho mos laforsa atu tun fali mos labele, gantun deit ona. Maske nune’e hau fiar sei lahamosu krize social iha ita nia rai. Portantu Sitausaun sira ne’e hatudu la’os POVU mak hanoin kiik maibe POLITIKUS sira mak kakutak kiak hanoin INFANTIL tamba hatene jogu malu deit povu nia sakrfisiu nebe povu fo tiha ona ba sira iha eleisaun ba partidu politiku sira iha loron 22 Jullu 2017 liu. Poder ne’e povu fo’o sukat husi kadeira partidu lima hetan lado’ok malu, (FRETILIN 23, CNRT 22, PLP 8, PD 7, KHUNTO 5) ho rezultadu ida ne’e mak obriga Governo ida moris tenki ho koligasaun hodi bele duru ba periodu ida tinan lima nian. Maibe ohin loron saida mak akontese, wainhira Governo harii tiha simu tiha tomada pose, teatru politika komesa mosu ke’e malu no resposta malu kona-ba prosesu negosiasaun formasaun Governu, Asina plataforma Aliansa Maioria Parlamentar husi opozisaun no ikus hatudu iha vota afavor ba rejeisaun programa VII Governo.

Teatru politika entre Governo Koligasaun Minoritariu- GKM ho Opozisaun Maioria Parlamentar – OMP iha objetivu ida deit mak servi povu maibe Tamba lider politikus sira ambizaun deit ba kadeira atu ukun, ikus mai husik obriga povu tenki moris deit ho rumoris no inserteza nia laran. Nune’e sira kontinua jogu malu maske ita nota momos hela. Serake ita kontinua fo votus ba sira kareira sira obriga atu loke tan eleisaun?

Tebes duni, joga malu entre GKM Vs OMP sai manas liu tan, no iha posibilidade ikus sira sei obriga povu atu hola parte iha sira nia jogu ne’e. Tamba ne’e hau hamosu artigu ida ne’e atu ita prezisa hatene senariu ne’ebe dadaun ne’e ho jogu politiku atual, atu nune'e ita labele hakfodak wainhira tensaun politika atual ne'e muda an derepenti to’o iha nia klimaks.

Senariu rua nebe dadaun ne’e la’o mak: senariu ida; Governu-GKM hakarak dada ba eleisaun antisipada, ho agrumenta katak wainhira politikus sira lahanoin ba povu nia susar no laiha sentidu estadu hodi konta programa Governu, lafasil atu entrega ukun ne'e ho gratuita maibe dezisaun tenki fila ba povu mak deside. Senariu ida ne'e pozibilidade akontese iha inisiu tinan 2018. Senariu rua: OMP hakarak dudu ba Prezidente foti dezisaun hamosu VIII Governo forma husi OMP, ho argumenta katak ne'e dalan demokrasia no tenki hakruk ba konsituisaun. Hau nia leitura senariu ida la'o lalais los no posibilidade sei akontese semana oin dia, bele iha loron 20 Nov.

Hau nia konklusaun ba senariu rua ne'e, husi GKM no mos OMP sira hotu iha ambisaun maka'as kaan deit ba poder atu ukun. Rasaun tambasa? Sei politikus sira mak hanoin ba povu nia destinu karik, hahu kedas husi prosesu formasaun Governu hakotu kedas problema iha ne'eba, maibe tamba deit politikus sira nian kaan atu ukun hodi sira jogu malu tiha iha povu nia terus leten. Lider no politikus sira haluha tiha katak kbiit kadeira nebe sira nia partidu hetan iha eleisaun ne'e laos sira nia familia uma laran deit mak vota ba, ema barak mak soe nia tempu iha momentu eleisaun nian.

Politiku sira hatudu momos ona ba ita, katak politiku sira so hatene deit mak jogu malu iha kadeira leten, lahanoin povu kiik sira oras ne'e moris deit iha rumoris no inserteja nia laran. Maske politikus sira hatene hela ida ne'e maibe sira kontinua obriga, Maske GKM ho OMP mos hatene hela katak entre ida 'dudu malu' no ida 'dada malu' ida sei monu ba rai kuak, maibe sira kontinua halimar tamba sira konfia povu iha sira nia kotuk, no sira lider partidu sira tebe rai no fiar an demais katak wainhira fo netik tiha serbisu oan ruma koodenador sira, ka halibur hela deit iha tempu sira situasaun sira hanesan hodi gasta nia osan oituan ba sira han hemu nian, ga lori netik sira balun ba visita netik rai, ho meius sira nune’e lider partidu sira hanoin militante sira iha kraik mentin tan deit hodi apoiu sira iha kulaker jogu politiku ne'ebe sira halimar tamba sira kaer hela iha leten ne’e. Lider partidu joga koordenador sira, koordenador sira tun joga fali militante sira iha kraik mak kala aat didiak, sira iha kraik ne’e mak kala manan netik gazolina litru ida ba motor no tua sabu aqua oan ida hodi hamans netik fuan para kontinua viva vida deit. Ida ne’e mak tradisaun politika oin loron iha ita nia sosiedade nia leet.

Nune’e hau nia konklusaun, nu’udar Joven ida nebe seidauk involve an iha partidu ruma, hau hakarak fo hanoin ida ne'e ba maluk joven sira seluk, uza ita nia kbiit edukasaun nebe iha hodi bele kontrola an hodi labele sai atan ba partidu politika i labele sai asu siak ba politikus sira nia interese. Se ita lakonsege ukun ita nia an mak politikus sira halo ita hanesan los ‘boneka uza fila’ ne'ebe sira kaer remot buti tuir sira nia gostu, ne’e ida. Rua, Hau fiar katak ema barak sei lahakarak ida ne'e, tamba joven maioria nebe susesu iha nia estudu laos apoiu husi partidu nia osan maibe inan aman sira nia sakrifisiu buka osan hodi sustenta oan sira eskola no matenek. Tolu; Politikus finji haluha katak eleisaun ne’e ita soe tempu barak, soe ita nia eskola, soe ita nia serbisu, balu dalaruma ita tenki la’o ain husi dook ba sentru votasaun.

Tamba ne’e ikus liu hau konvida maluk joven no estudante sira, fihir ita ida-daik nia didiak, refleta took hateke fila ba kotuk hodi hanoin sakrifisiu sira nebe ita halo hodi fo votus ba eleisaun. Nune’e obrigasaun tenki fo votus ba eleisaun antisipada. Eleisaun ne’e ita nia direitu atu tuir ka latuir maibe nu’udar sidadaun diak ita fo ona kontribuisaun boot ida, ita fo tiha ona votus dala iha eleisaun jeral ne’ebé Governu organiza maibe politikus lahatene kuidadu hetok sira halimar fali poder nebe ita fo. Nune’e mai ita hotu julga POLITIKUS kaan ten sira no julga sira liu husi hodi latuir eleisaun. GOLPUT!

Hakerek na’in nudar Alumni Universidade Dili (UNDIL) 2011. Serbisu iha Fundasaun Mahein (FM). Iha kritika no sujentaun favor haruka iha hau nia email: sancho_xavier@yahoo.co.id i Hp 77455269. Obrigado



Sunday, August 20, 2017

Paradigma Pembangunan Internasional Pasca Perang Dunia ke-II



Setelah berakhirnya masa keterpurukan akibat dari konsikuensi perang dunia kedua dimana pada saat itu negara-negara eropa mengalami kehancuran secara infrasruktur (Great Depression), pada saat itu pula terdapat kencenderungan untuk membangun kembali keterpurukan tersebut. Cara untuk merespon keterpurukan ekonomi dan membagun pembagunan Negara Eropa dilandasi oleh paradigm baru, yakni dikenal dengan teori Keynesian dilandasi dengan munculnya  Teori Pembangunan pasca perang perang dunia kedua sekitar tahun 1944.

Konsep pembagunan rekonstruksi Eropa muncul dari dukungan dan inisiatif  para Negara sekutu dan negra-negara yang memenangkan peperangan di Eropa. Fokus orientasi rekonstruksi Eropa dilandasi dengan upaya pemulihan ekonomi melalui pembangunan secara fisik maupun non fisik. ide ini telah melahirkan konferensi Bretton Woods, tujuan utama dari konferensi ini adalah untuk memberikan sebuah gagasan terhadap mekanisme penbangunan perekonomian berdasarkan pada prinsip kapitalisme. Munculnya konferensi bretton wood berawal dari ide John Mayard Keynes dengan gagasan tentang perdagangan internasional, hasil dari gagasan ini melahirkan institusi global yang dikenal sebagai IMF dan IBRD (Bank Internasional untuk Rekonstruksi dan Pembangunan).
Keynes lebih menekankan idenya pada pembangunan ekonomi secara domestik dan internasional dengan harapan bahwa hal ini akan menjadikan generasi pemimpin politik baru yang akan meneruskan ide pembagunan ekonomi dibawah konsep perdagangan internasionál dengan melibatkan institusi global yang menjadi aktor utama dalam mendukung kebijakan ekonomi politik nasional dan internasionál.

Kebijakan ekonomi ide John Mayard Keynes sedikit bertentangan dengan para pakar ekonomi klasik seperti Adam Smith, Thomas Mathus, David Ricardo, dan JB.Say yang lebih mengfokuskan pada konsep pasar bebas dan kebebasan individu yang memisahkan interverensi pemerintah. Teori Keynesian lebih menekankan agar pemerintah mengambil peranan untuk menggunakan bantuan internasional melalui suntikan dana atau pinjaman modal dalam mengalokasikan aktivitas perekonomian dalam negara.

Paradigma pembagunan yang berorientasi pada pasar dan batuan internasionál serta campur tangan pemerintahan dalam meluruskan kebijakan politik untuk kepentingan ekonomi dianggap sangat efektif dalam mereknstruksi pembangunan nasional Negara-negara Eropa.
Keberhasilan model pembagunan ala John Mayard Keynes menjadi model baru yang dianggap berhasil dan perlu diimplementasikan dengan model yang sama oleh negara-negara miskin khususnya dibenua Asia dan Afrika. Kemajuan negara-negara maju juga perlu didukungan oleh ideologi politik maupun sistem politik yang tentunya mengikuti sistem demokrasia atau sosialis. 

Dengan berdasarkan pada pengalaman Negara-negara maju yang telah berhasil dalam pembagunan nasional, muncullah sebuah paradigma baru dari negara-negara yang terletak dia benua Asia dan Afrika, khususnya Negara miskin. Ide John Mayard Keynes dan ekpansi atau internasionalisasi penerapan model pembagunan Keynesian melahirkan sebuah paradigma baru yaitu paradigma klasifikasi pembagunan berdasarkan pada ideolgi politik yakni klasifikasi  "dunia ketiga" teori ini menerangkan klasifikasi negara-negara didunia ini kedalam tiga bagian, yaitu negara-negara maju yang secara ideology politik dan ekonomi menganut system demokrasi dan sosialis.

1. Bagi para pakar politik, praktisioner, para aktivis maupun komunitas civil societies yang berpengalaman dalam konteks pembagunan nasional di Timor-Leste, apakah batuan Internasional ala John Mayard Keynes masih  relevant dalam pebangunan Nasional Timor-Leste? Khususnya dengan hadirnya komunitas internasionál yang turut terlibat dalam konteks arsitektur pembagunan nasionál Timor-Leste.

2.  Apakah model pembagunan dengan pembagian klasifikasi dunia kedalam tiga kategori “dunia pertama, kedua dan ketiga” mempeta-petakan netralitas bantuan internasionál kepada Timor-Leste?


Artiket singkat dari : Celso da Fonseca

Masih ada penulisan opini lanjutkan pada periode berikutnya.

Thursday, July 27, 2017

Xanana Gusmão nia Politika Hamriik iha Destinu formasaun Governasaun Foun



Husi: Sancho Xavier

Eleisaun remata ona ho hakmatek. Iha oprtunidade ikus mos ba avo 2 nee bele salva ida-idak ho nia status quo, tamba ne'e mak sira komesa book malu maibe balun finji jual mahal tiha. susar duni iha periodu sira nune'e atu bele sukat se mak lakon no se mak menan ne'e sintomas normal iha vida politika. Espera katak Formasaun Governu VII mai ho dinamiku foun ba serbisu kualidade hodi hasai povu husi kiak no mukit ba moris diak.

Hela deit ona loron balun ita atu simu ita nia servidor sira nebe tur iha "uma fukun" PN no "uma mutin" Palcio do Governo. Dadaun ne'e politiku sira preokupadu los ho saida mak sira bele halo ba prosesu formasaun governu nian. Lider politiku sira durante loron tolu nia laran depois rezultado provisoriu fo sai, sira komesa bolu atensaun ba malu, book malu, kebit malu, hanesan lolos sira soe iska ba tasi laran atu dada ikan, ikan balun konsege horon ona iska, balun fali hare iska halai dook tiha maibe ikan boot sira hare iska sei cuek-cuek maske tuur hare hela iska ne’e.

Se mak bele tuir se? Iha pratika politika iha Timor-Leste forsa politika boot rua deit mak nia existensia sei kontinua ba tempu naruk no hau fiar sei lamate. FRETILIN hamriik ona ho forsa politika ida nebe boot laos mosu iha era ukun nia laran maibe haboot kedas husi moris mai luta rezistensia nian mak halo FRETILIN nia existensia susar atu lakon no laiha fatin atu hamate existensia ida ne’e. Xanana Gusmão wainhira hahu nia kareira politika tranforma CNRT ba partidu politiku halo atakes maka’as ba FRETILIN tamba ema politiku sira laos tamba FRETILIN. Xanana moris husi FRETILIN hanesan nia hateten ona katak nia almamater mak FRETILIN. Xanana Gusmão mak halo mudansa ba luta FRETILIN halo susesu ba misaun FRETILIN durante rexistensia nian, tranforma CNRN CNRM ba CNRT, ne’e atu dehan katak iha politika Timor nian hau bele konta deit FRETILIN no Xanana Gusmão.

Ita fila ba eleisaun parlamentar no formasaun Governu ne’e depende ba negosisaun politika atu termina formasaun VII Governu ba periodu 2017-2022, sei sai sasukat ida ba existensia Governasaun ba tinan lima. Obstaklu ida iha negosiasaun ida ne’e ba susesu Governasaun durante tinan lima nian nebe partidu mais votadu tenki hare. Hare husi postura politiku nebe iha dadaun ne'e partidu lima mak liu bareira 4% tama ba Parlamento Nasional nian. FRETILIN partidu mais votadu ho votu 29.65% ho tribuisaun kadeira 23, CNRT 29.46% ho distribuisaun kadeira 22, PLP 10.58% ho distribuisaun kadeira 8, PD 9.75% ho distribuisaun kadeira 7 no KHUNTO 6.43% ho distribuisaun kadeira 5 ba Parlamento, ida tuir rezultadu provizoriu ne’ebe CNE fo sai.

Apuramentu nasional remata ona publika mos website ofisial CNE nian Apuramento Eleisaun Parlamentar 2017, rezultadu eleisaun nian ho distirbuisaun kadeira nebe partidu sira sei hetan iha Uma fukun Parlamento Nasional nian. Diskusaun namanas iha media social ho resultadu provisoriu nebe CNE publika, apoiante no militante partidu politiku sira balun soe piedas ba malu, kritika malu no barak liu mak hare halo diskusaun ba formasaun Governu foun, Governu koligasaun nebe sei akontese entre se ho se?

Partidu FRETILIN partidu mais vota iha eleisaun ida ne’e nia mak iha direitu tomak atu termina halo koligasaun ho partidu sira nebe liu bareira eleisaun nian. Diskusaun barak nebe la’o iha intrepretasaun oin-oin iha ba koligasaun Governu foun ne’e, balun mos halo predisaun katak bele repete fali eleisaun 2007 maibe partidu FRETILIN liu husi nia lideransa Dr. Mari Alktiri ho lian maka’as dehan FRETILIN sei la ba opozisaun tanba tinan lima FRETILIN kontirbui ona ba opozisaun ida kontruktivu laos para opozisaun atu hamonu deit Governu ne’e FRETILIN la mehi.

Agora iha hein rezultadu final husi Tribunal Rekursu, lobi politiku mos la’o hela atu bele hetan anin fresku ba formasaun Governu ida forte aleinde opozisaun ida nebe sei mai ho forte mos atu bele halo fiskalizasaun no kontrolu ida kualidade ba implementasaun politika Governu nian. Lider partidu lima ne’e sira hasoru malu ona ho Presidente Republika, partidu sira halo nia deklarasaun ba publiku kona-ba sira nia pozisaun tama iha VII Governu ho koligasaun ka opozisaun iha Parlamentu. Partidu PLP sei asegura ho kadeira 8 nebe povu fo tuir deklarasaun Presidenti PLP belun Taur Matan Ruak, PLP ba Parlamento ho opozisaun ida nebé edukadu, rasional no kontrutivu liu. PD ho KHUNTO preparadu atu simu koligasaun ba opozisaun, CNRT sei fila ba dezisaun konferensia partidu nian iha 29 tuir deklarasaun SEKJEN CNRT Kompaneiro Fransisco Kalbudi Lay.

Antes ne’e iha kampania eleitoral partidu sira ho fiar an deklara ba publiku katak sei hetan kadeira no ukun mesak ho diak liu. Partidu CNRT ho nia lideransa sira hateten katak CNRT sei ukun mesak wainhira manan kundo la maioria absoluta sei ba opozisaun. Nune’e mos PLP rasik dehan wanhira kuando lamanan maioria sei asai opozisaun ida forte iha Parlamento Nasional. Serake deklarasaun sira ne’e hela ba kampania ka partidu politika ida tenki ho nia konsistensia politika?   

Serteja katak Governu VII sei hamriik maibe formasaun ho modelu oinsa mak sei mai? Partidu FRETILIN liu husi nian lideransa SEKJEN kamarada Mari Alkatiri hateten fila-fila katak Governu foun mai tenki hamriik maibe hamutuk ho Xanana Gusmão deit laos CNRT, karik nia partidu ba opozisaun sei bolu nia kompaneiro Xanana Gusmão ne’e hanesan komprimisiu nebe la’o ona antre nain rua durante periodu eleisaun nian. Nune’e mak kamarada Mari Alkatiri sempre dehan FRETILIN manan Xanana manan. Ne’e atu dehan saida katak Xanana mak iha komptensia tomak atu eskola se mak atu tur iha kadeira Primeiru Ministru hanesan buat nebe nia hatudu ba CNRT banhira nia rezigna an husi kargu Primeiru Ministru. Nune’e atu termina artigu ida ne’e hau atu dehan katak iha politika Xanana Gusmão sempre sai pemenan, tanba iha negosisaun ida ne’e sei obstaklu ida ba partidu FRETILIN ba formasaun Governu foun maibe bele sai susesu ba partidu FRETLIN iha futuru.

Ikus liu eleisaun remata ona delegasaun poder povu fo tiha ona kadeira 65 ba partidu politiku sira ne’ebé hetan konfiansa iha eleisaun ne’e. Povu nia esperensa mak kumpri imi nia promesas sira ne’ebe halo ona ba povu durante kampania eleitoral nian. Hadia kualidade estrada, hadia atendementu saude, dada be mos ba komunidade laos iha sidade deit maibe too ba nivel aldeia sira, hadia sistema edukasaun fo oprtunidade hanesan ba kiik no kiak nia oan sira. No ami fiar katak konfiansa ne’ebe ami fo ne’e ita boot sira sei la uza hanesan privileizu ida atu abuza no goza familia ba interese privadu maibe poder ne’ebe povu delega ne’e atu servi.

Hakerek na’in Universidade Dili (UNDIL) 2011. Serbisu iha Fundasaun Mahein (FM). Iha kritika no sujentaun favor haruka iha hau nia email: sancho_xavier@yahoo.co.id i Hp 77455269. Obrigado.


Wednesday, July 19, 2017

Eleisaun Parlamentar: Vota Partidu, Vota Program ka Vota Lideransa? (Reflesaun ida ba ita hotu antes atu ba vota iha 22 Jullu 2017)


Husi: Sancho Xavier
Hela iha Aldeia Uaimanuboe-Uailili Baucau

Hau fiar katak ema barak seidauk prontu atu ezerje nia direitu atu hili, vota atu hare tamba partidu, tamba programa, ka tamba figura lideransa? Hanesan mos ho hau sei laran rua-rua (konfusaun) hela atu vota, hanesan ema ida ne’ebé seidauk mehi atu tama iha partidu politika ruma to’o ohin loron. Lolos iha kampania ne’ebe sira hato’o programa iha oituan deit husi partidu ne’ebe hato’o sira nia programa ho diak pelumenus povu bele senti wainhira sira ukun saida mak sira atu halo ba povu nia moris no nasaun nia futuru.

Ita rona no akompania durante fulan ida nia laran partidu polítiku ho nia ema sira la’o haleu teritoriu Timor laran tomak hato’o sira nia programa no mos promesas, liu husi meius mobilizasaun, animasaun no mos dialogu ho komunidade iha kamada oin-oin. Partidu ho nia lideransa sira deslokan an husik sira nia hela fatin (sede) la’o hakraik an, hakbesik nia povu sira, tama sai Munisipiu, Postu Administrativu, Suku ate to’o Aldeia sira area remotas ne’ebe barak liu ita nia komunidade sira ate seidauk asesu estrada no polítiku sira esforsu an konsege to’o iha sira nia fatin. Ne’e mak sintomas politika ohin loron nian. Polítiku sira la senti buat ruma kundo la’o tuir dalan uza matan hat, vidru metan, Ac full, iha roda hat Prado, Jeep, Humer lori ho koluna boot sira, be, nasi kotak, dada povu kiik no ferik katuas sira obriga lao ain, hakur mota, tun sai foho to’o sira hasoru iha fatin konsentrasaun kampania nian. Iha konsentrasaun boot sira iha mos masa ‘romantis’ ita lahatene sira votu ka lae.

Importante eleisaun ba ita atu ba vota hili reprezentante sira tur iha uma fukun Parlamentu Nasional no mos Governu maibe eleisaun ida ne’e laos direitamente vota ba ema. Nune’e mos vota nudar direitu sidadaun nian laos obrigatoriu tamba ne’e hatur ona iha konstituisaun katak resensimentu eleitoral mak obrigtaroiu maibe eleisaun hanesan direitu sidadaun atu vota. Buat ida ne’ebe halo sai konfusaun mak partidu hotu uza bandeira sai simbolu iha voletin votus maibe partidu rua CNRT ho dezenu figura Kay Rala Xanana Gusmao no PLP ho figura Taur Matan Ruak. Ne’e atu dehan saida, serake ida ne’e mak dehan estado do homen iha pratika estadu da lei?

Iha hau nia artigu dahuluk temi katak eleisaun ida ne’e hanesan kompetisaun entre figura sentrais sira iha partidu potensia sira ne’ebe sei tama iha Parlamentu Nasional. Iha figura popular tolu ne’ebe dadaun ne’e iha publiku nia matan ema hare hetan mak Xanana Gusmão, Mari Alkatiri no Taur Matan Ruak ho kompetisaun ida forte entre partidu CNRT, FRETILIN no PLP. Sira ne’ebé ita hare hanesan potensia atu manan kadeira Primeiru Ministru nian. Maske nune’e iha mos potensia masa husi parte rua ka tolu ne’ebe duni malu ho partidu ho figura sira ne’e maibe bareira 4% porsentu mak sei sasukat hodi tama iha Parlamentu no Governu.

Hili Partidu Polítiku?

Timor-Leste tinan 15 ona restaura nia independesia, ne’e la’os foin semana rua ka loron 15 ita ukun an. Populasaun ho deit 1 milaun resin, partidu polítiku sira atinji ona to’o 21 resin iha tinan 2017, maske nune’e desde tinan 2001 partidu hamutuk 12 harii Asembleia Konstituiente no tranforma ba Parlamentu Nasional iha tinan 2002 ho primeira Governasaun FRETILIN. Depois mai tinan 2007 partidu hamutuk 8 tama PN no iha 2012 hela partidu hat kontinua ida inklui partidu foun ne’ebe mosu iha 2012 Frente Mundansa. Ida ne’e hatudu katak Partidu polítiku sira nia existensia halo demokrasia sai buras liu tan, maibe partidu polítiku nia existensia hanesan loke kios mos halo povu konfusaun atu hili kuandu mosu partidu ho hanoin ida atu korta deit subsidiu Governu nian iha eleisaun.

Iha nasaun ne’ebe demokratiku no adopta sistema multi partidarizmu, partidu polítiku hanesan dalan uniku ne’ebe iha ema halibur malu atu prepara planu, programa no estratejia politika hodi implementa ba iha ukun. Ema ne’ebe involve iha partidu polítiku kleur, klaru sei hili partidu tamba ideolojia. Kuaze partidu sira iha Timor-leste laiha ideolojia ida ne’ebe klaru, vizaun no porgrama, fiar ba partidu tamba hare porstura partidu nian, existenisia ne’ebe kleur i moris ho istoria ida halo ema susar atu haluha. Iha balun mos hakarak luta maka’as ba partidu ne’ebe sira involve an ba atu kaer Governu tamba iha konfiansa, aprende politika partidaria ho seriu, komunga ideolojia partidu sai hanesan prinsipiu ba aktividade lor-loron nian.

Militante ne’ebe iha prinsipiu sira iha konfiansa, la preokupa partidu boot ka kiik i hare lider se mak troka se, no konsidera partidu sai hanesan esperansa ba implementasaun sira nia mehi. Maibe mos tenki hare didiak iha mos partidu sira ne’ebe mosu deit iha tempu eleisaun nian “partai musiman” depois liu eleisaun lahatene sira nia paradeiru ita lahatene, existensia partidu polítiku hanesan iha deit nia klamar maibe isin lolon laiha. Ita presiza atensaun didiak atu fo votus iha eleisaun ne’e. Partidu barak mak moris besik eleisaun atu hetan deit votus no dalabarak liu mak hanesan atu halo rame deit festa demokrasia nian.

Hili Figura Popular Xanana Gusmão, Mari Alkatiri no Taur Matan Ruak?

Figura lideransa iha kompetisaun eleisaun tinan ida ne’e sai nudar mos exersisiu tranzisaun jerasional nian. Xanana Gusmão mak halo CNRT sai forte liutan nudar figura sentrais partidu nian. CNRT partidu ida ne’ebe boot i forte intermuz infrastrutura (sede) no mos estrutura ida forte to’o iha nivel suku sede nune’e mos FRETILIN. Ba agora Xanana Gusmão sai fator determinate partidu CNRT nia existensia ba futuru, atu dehan katak Xanana Gusmão mak sai motor aranke ba partidu CNRT. Portantu FRETILIN dadaun ne’e la’o ho figura Mari Alkatiri no Fransisco ‘Lu-Olo’ Guterres entre figura nain rua ne’e halo partidu nia naran sai boot liutan maibe konfiansa apoiantes nia ba FRETILIN tun. Ida ne’e atu dehan katak ema nia konfiansa ba partidu tun, kompara hanesan aikakeu no anin banhira anin hu’u maka’as ai ne’e sei toba tun depois anin para aikakeu hader fila fali no hamriik metin.

Entre figura lider nain tolu ne’e Xanana Gusmão, Mari Alkatiri, no Taur Matan Ruak mak laos jerasaun tuan no mos laos jerasaun foun. Sira liu ho prosesu ida no tempu mak hamosu sira. Xanana mak hamosu Taur, mas ohin loron Taur Matan Ruak la’o ketak husi Xanana no Taur hili dalan rasik hamosu Partidu PLP. Xanana hamosu husi Nicolau Lobato no Mari Alkatiri hamosu husi FRETILIN no sira hotu dadaun ne’e lao no lekar produtu FRETILIN iha sira nia pratika politika, katak objetivu final husi luta ida ne’e mak libertasaun patria totalmente no hasai povu husi mukit no kiak. Buat ne’e hatudu iha exersisiu demokrasia nian mak hamutuk laos solusaun ida ne’ebe hatudu sira lao ket-ketak liu dalan ne’ebe iha ka dalan foun ne’ebe sira liu, maibe sira sei hamutuk iha objeitvu ida mak libertasaun partria total no moris diak ba timor oan hotu.

Partidu bele kiik ou bele boot, ba tempu ida agora partidu ida defisil atu hetan vitoria iha eleisaun kuandu laiha figura lideransa popular ida. Nune’e lideransa sai fator importante ida mos iha vitoria partidu polítiku iha eleisaun nian. Husi esperensia Timor nian rasik partidu ne’e moris kleur mos tenki tahan kleur hodi kontinua existe, partidu balun mosu besik eleisaun nian maibe konsege tama Parlamentu no Governu. Ne’e fator ida husi figura lideransa, ema hare lider se mak iha partidu nia laran, programa no politika ne’e hare ikus, ne’e realidade ida iha kontestu Timor-Leste nian tamba relasaun emosional entre povu Timor ho nian lider figura rezistensia sira metin teb-tebes.

Hili Programa CNRT, FRETILIN, PLP?

Buat ne’ebe hau nota husi programa partidu polítiku sira durante kampania no debate entre partidu sira mak partidu boot mai ho planu boot no hare liu dezenvolvimentu iha kontestu nasaun hodi hatudu deit ba rai liur katak Timor-Leste sai ona nasaun ida ne’ebe dezenvolvidu tamba sidade ne’ebe furak iha uma mutin andar bot-bot, aviaun, ró nst.

Partidu tuan sira kontinua ho buat ne’ebe dadaun ne’e la’o hela. Klaru katak CNRT sei la konkorda atu hapara projeito tasi mane ne’ebe hatur ona iha Planu Stratejiku Dezenvolvimentu (PED), maske laos perioridade maibe planu ne’ebe mos determina nia tempu katak to’o 2030 bele atinji. Partidu FRETILIN ho moto kampania nian “haburas liu tan” ba buat ne’ebe durante ne’e la’o hela, iha ne’ebe foku mos ba sistema, no hamriik ho esperensia ka rezultadu ne’e hatudu liu husi projeitu ZEEMS, hanesan Dr. Mari Alkatiri hateten bei-beik katak bainhira FRETILIN ukun modelu dezenvolvimentu iha Oekuse bele implementa ba muisipiu hotu tuir natureza munispiu ida-ida nian.

Partidu foun mosu ho politika foun no mos promesas karik mos bele sai esperansa foun ida ba votante sira. Hanesan partidu PLP sempre dehan programa politika ba dezenvolvimentu hare husi kontestu povu, ho moto kampania PLP nia “Rekursu fahe, oportunidade fahe diskriminasaun lae”, katak foku dezenvolvimentu ne’e la’os perioridade mak andar, aeroportu, portu no mega projeitu sira maibe dezenvolve uluk ema, fasilita kbiit laek nia oan sira ba eskola liu husi programa bolsu estudu, hadia edukasaun, saude, be no agrikultura, kontra pensaun vitalisia no korupsaun. Serake ida ne’e sai hanesan kontratu politika ka promesa deit?

Se mak sei beik, povu ka lider?

Sei fresku hela iha ita nia hanoin, hafoin ita asisti, rona no mos akompania husi media sira kona-ba kampania ne’ebé partidu partidu hala’o, hato’o komprimisiu politika no mos promesa oin-oin ne’ebé ulun boot partidu sira husik hela durante sira tun mai iha ita nia le’et. Partidu polítiku hotu klaru katak iha vizaun, misaun, planu, no programa polítiku atu defende, hadiak no haburas dezenvolvimentu ba nasaun no liberta povu husi mukit no kiak wainhira sae ba ukun. Maibe ne’e laos buat foun iha tempu kampania nian, partidu sira lakon enerjia maka’as inklui osan, tranporte no rekursu hotu so atu hetan deit votus ba eleisaun loron ida nian maibe depois nia ema sira sae tiha ba ukun sira tau ass liu ba interese privadu, familia, grupo duke interese povu.

Realidade ida ne’ebé dalabarak ema koko atu halo lakon mak polítiku sira laiha ona konsensia umanu ka la uza sira nia rasionalidade wainhira sira kontinua finji nega tiha vitoria ne’ebe povu fó husi nia konfiansa durante periodu eleisaun nian. Baibain tiha ona polítiku sira taka karau kulit iha sira nia oin iha tempu besik eleisaun nian. Partidu ho nia ema sira hakbesik an hodi hakruuk ba povu hodi promote tun sai hanesan fali atu dada besik tiha lalehan no rai. Ne’e hanesan deit maneira ne’ebe sira halo atu hetan deit votus iha loron ida ba sira sira nia an no sira nia familia durante tinan lima nian. Polítiku sira ho karakter sira hanesan ne’e ita konsidera sira hanesan tiha ‘inosente’ ida ne’ebé finji lahatene tiha katak durante tinan 5 povu hein hela sira promesa ne’e, laiha realidade ruma iha sira nia ukun depois liu tinan lima mosu fila. Serake modelu sira hanesan ne’e merese para ita dudu nafatin ba oin?

Partidu ne’ebé mai iha kampania ho komprimisiu polítiku bele hetan esperansa oituan karik sira manan iha eleisaun sira bele implementa sira nia programa ne’ebé sira hato’o. Partidu balu ne’ebé mai ho promesa, promote buat barak ne’ebé dalaruma ita hare liu fali sira nia kapasidade rasik, ne’e depende povu mak bele eskolla, tamba presiza hare mos husi kondisaun partidu ne’e rasik ne’ebé susar hela, partidu kiik (Infrastrura partidu (sede) laiha, rekursu ema sei foin aprende hela) i kompete dalabarak ona maibe seidauk susesu iha eleisaun tama forma Governu tamba ho sira nia rekursu rasik ne’ebé seidauk bele konvense atu hetan konfiansa.

Jeneral Taur Matan Ruak ho lian maka’as dehan laiha tempu atu lakon tempu. Ne’e hanesan alarma ida ba ita atu hare realidade ne’ebe iha no tempu atu halo mundansa. Papel partidu polítiku ne’ebé lolos mosu programa atu defende interese povu nian, liberta husi mukit no kiak maibe depois lideransa husi partidu polítiku sira hatudu iha pozisaun importante sira iha ukun no lahatudu serbisu ne’ebe espekta halo komunidade sira arepende. Buat ne’ebe povu presiza liu mak garante pas no estabilidade hodi bele serbisu muda sira nia moris maibe depois manan tiha eleisaun ukun nain finji taka tilun ba saida mak povu presiza no halerik. Polítiku sira loko an no hanoin katak ukun ne’e hanesan tiha fali previleiju ida atu goza ho familia maibe sira lahare katak poder ne’ebe sira hetan ne’e povu delega ba sira atu servi povu.

Hau atu dehan katak ita sei lakon deit ita nia direitu ka hanesan soe deit ba lisu fatin banhira ita vota ba partidu ida tamba material, osan no sasan oituan ne’ebé sira fahe ba ita tempu sira kampania nian. Osan iha valor aas liu ba ita nia moris tamba ho osan ita bele uza hodi resolve problema hotu ne’ebé ita hasoru iha tempu ohin loron nian. Osan ita sei rai kleur to’o tempu naruk. Nune’e osan ne’ebé liga ho kampania dalabarak ema dehan ne’e sosa votus, signifika katak ita nia hakarak mak osan la’os kondisaun, infransturua, ekonomiku, futuru oan sira nian. Partidu nia ema sira hanoin katak banhira sira sosa ona ita nia votus, sira la prekupa saida mak sira ita hakarak, estrada, bee mos, irigasaun, merkadu lokal nst.

Polítiku sira mos dalaruma hanoin katak konfiansa ne’ebe povu fo ba sira no reprezenta nudar servidor estadu wanhira sai deputadu/a ka membru Governu ida no aat liu sira konsidera ukun ne’ebe sira hetan ne’e ho valor, U$ 20, U$ 50 ka to’o dollar U$ 500 nia folin hanesan ne’e, ne’ebé durante kampania sira sosa kotu ona. Maske dalabarak uza osan ne’e hanesan deit meius estratejia ida atu hetan votus para bele tama Governu tamba kompetisaun ho adversariu politika ida ne’ebé forte, maibe pelu konrariu depois hetan tiha poder, ukun nain abuza fali sira nia poder ne’e atu selu fila fali sira nia osan nasi kotak ida nia folin, tua sabu botil ida nia folin ka gazolina litru ida nia folin ne’ebé sira fahe iha kampania. Sira trava tiha osan ne’ebé aprova husi Parlamentu Nasional ne’ebé merese atu halo dezenvolvimentu ba nasaun no hadia povu kiik no kiak sira nia moris,  ukun nain kanten sira korta tiha iha dalan klaran hodi hatama fali ba sira nia bolus hodi sira goza no familia sira goza ho kontente.

Realidade ne’ebe la’o mak partidu polítiku sira ho maneira oin-oin. Iha kampania sira halo promesa mais ukun tiha sira haluha, depois besik eleisaun mak hafodak halo buat ne’ebé atu hasai deit gasta osan iha tempu sira besik mandatu remata nian. Besik tama atu tama ba periodu eleisaun nian partidu nia ema sira ne’ebe tuir iha Governu hanesan Ministru/ Vice Ministru ka Sekretaria Estadu, halo implementasaun programa Governu nian rungu-ranga, projeitu emerjensia, estudu komparativu, apoiu loke torneu sira indentiku ho lider sira nia naran. Hetok pior liu aksaun deut malu, hatun malu, kee malu para atu hetan poder, haluha tiha sira nia respobalidade hanesan deputadu/a i hanesan Governante ida.

Konklusaun

Eleisaun ne’e importante atu ita bele eskola se mak ita fiar nia bele, hare husi figura lideransa ne’ebe partidu laran ou hare partidu polítiku no nia plataforma politika ne’ebe diak. Hanesan ita delega sira sai ita nia reprezentante atu hato’o, rona no defende interese ema kiik no kiak sira nia iha uma fukun, no iha Governu atu halo planu, programa ne’ebe realistiku tuir problema ne’ebe povu hasoru. Buat ida ne’ebé presiza ita hanoin katak partidu iha programa no politika diak deit ne’e la to’o banhira polítikus (figura) sira ladiak. Nune’e mos kontrariu lideransa ka polítiku sira iha partidu nia laran mesak diak deit maibe kuando planu no programa ladun hapar tuir tempu no kondisaun ne’ebe iha mos mehi ba moris diak ne’e sira iha leten deit mak senti, ba povu kiik sira kontinua hamlaha no tanis iha rai riku nia leten.

Lagosta partidu ida ka figura partidu ida ne’e buat normal maibe vota ne’e importante atu determina ita moris ba tinan lima. Tamba ne’e mak hau bolu ita hotu atu hare didiak katak pelumenus koko atu hare husi plataforma politika partidu ida nian ne’ebe realistiku ba implementasaun, kompleta mos ho figura lideransa ne’ebé brani foti dezisaun, ho mos nia elementu sira ita hare katak sira iha kapasidade duni atu servi, honestu, mos husi korupsaun. Labele hare deit ba partidu ka labele hare deit ba figura lideransa maibe koko hare rua ne’e hotu depois halo konklusaun mak ita fo votus ba. Hili mak ida ne’ebe mai ho programa polítiku ne’e klaru no realistiku, nia lideransa ne’ebe tegas, nune’e bele iha eperansa katak iha responsabilizasaun ba ita nia votus. Ikus Liu, vota ida ne’ebé diak liu, vota ba vitoria no vota atu reprezenta ita.

Ikus liu hela deit oras 24 nia laran ita ba vota iha loron 22 Jullu 2017 eleisaun dala ida deit iha Timor-Leste, Portugal, Australia, Korea do Sul no Reinu Unidu. Hau espera reflesaun ne’e bele ajuda ita atu vota, hili ida ne’ebé diak liu, hili ho vitoria no hili atu reponsabiliza ita nia votu.

Hakerek na’in nudar Alumni Departamentu Relasaun Internasional, Fakuldade Siensia Politika, Universidade Dili, (UNDIL), 2011, no dadaun ne’e serbisu iha Fundasaun Mahein (FM). Artigu ida ne’e la reprezenta instituisaun ne’ebé hau haknar ba, maibé idea no argumentu sira tau iha artigu ne’e nia kontiudu nudar responsavel pesoal. Hau nakloke ba kritika no sujentaun ruma karik iha bele haruka iha hau nia email: sancho_xavier@yahoo.co.id Obrigado


Friday, June 30, 2017

Tensaun Politika Halo Timor-Leste Nia Demokrasia Sai Maduru Liu tan



Husi: Sancho Xavier

Sura deit ona loron ita atu hili partidu polítiku ho nia figura se mak sai vensedor iha eleisaun ida ne’e, atu ukun uma fukun (Parlamento Nasional) no uma mutin (Palacio Governo). Nune’e ba eleisaun tinan ida ne’e sai kompetisaun maka’as entre partidu polítiku ho figura importante sira hanesan Xanana Gusmão ho Conselho Nasional Reconstrucão Timorense (CNRT), Mari Alkatiri ho Frente Revolusionária de Timor-Leste Independente (FRETILIN), no Taur Matan Ruak ho Partidu Libertasaun Popular (PLP), nune’e sura mos partidu sira hanesan PD, Frente Mudansa, KHUNTO nst. Figura sira ne’e mesak iha esperensia no iha relasaun emosional ho povu metin teb-tebes.

Bai-bain tiha ona iha tempu sira besik eleisaun nian tensaun kona-ba paz no estabilidade sai preokupasaun boot iha sosiedade Timor-Leste. Istoria kona-ba eleisaun nian hatudu eleisaun sira liu ba no agora ne’e ita laiha duvida ba lideransa jerasaun tuan sira hanesan Komandante Em Xefi FALINTIL Kay Rala Xanana Gusmao, Dr. Mari Alkatiri no Jeneral Taur Matan Ruak. Hanesan hateten iha leten katak eleisaun ida ne’e hanesan kompetisaun boot entre ulun boot partidu polítiku sira, sai mos oprtunidade ba polítiku no intelektual foun sira atu promove hanesan mos exersisiu ida ba tranzisaun nian, katak ida ne’e mak oportunidade, maibe labele hare ba diverjensia husi figura central sira iha partidu polítiku hanesan barera hodi ita haketak malu. Ho nune’e iha periodu kampania no eleisaun nian iha nia diak lubun no risku mos. Eleisaun Presidenzial ne’ebé liu dadaun ona indika Timor-Leste nia susesu ho maturidade politika ne’ebé nasaun ho idade nurak ne’e hatudu hafoin organiza eleisaun mesak depois tinan 15 restaurasaun independesia nian.

Tuir Dekretu Prezidente Repúblika Nú. 27/2017, loron 2 Maiu marka eleisaun parlamentar sei hala’o iha loron 22 Jullu 2017. Fiar metin katak sei la iha tan repetisaun ba lisaun sira eleisaun Tinan 2007 no 2012 ne’ebé hala’o iha momentu defisil ida nia laran. So’e lia kroat ba malu, insulta malu i piedas ba malu durante kampania nian, ne’e la’os hatudu katak sira lider Timor oan sira fila kotuk ba malu. Ne’e asumsaun ida klot. Hanesan Prezidente partidu PLP Taur Matan Ruak hateten, ‘fahe malu partidu ne’e laos problema, ne’e buat kiik oan ida kompara ho buat ne’ebé halibur ita mak Timor nia futuru’.

Timor oan sira tenki halibur malu, hamutuk mak bele dezenvolve rai ne’e ba oin. La konkorda malu la’os atu sai inimigu ba malu, no fila kotuk ba malu la’os atu fahe malu, maibe buka dalan alternativu ruma atu hatan lalais ba problema ne’ebé povu hasoru dadaun hela. Hanesan perioritiza ona iha Plano Estratejiku Dezenvolvimentu Nasional (PEDN- 2030) nian liu-liu iha setor produtivu sira hanesan edukasaun, saude no agrikultura nst, hodi bele fo moris diak ba Timor oan sira.

Nune’e hau laiha duvida ba luta nain sira ne’ebé sai figura sentral iha partidu polítiku sira sei hamutuk nafatin asegura hakmatek ne’ebé dadaun ne’e povu goza hela. Lisaun eleisaun nia fo hanoin mai ita ultrapasa ona situasaun difisil ida ne’ebé husik hela trauma, tauk, no kanek iha ema barak nia moris. Tamba ne’e mak eleisaun ida ho hakmatek deit mak lori nasaun nia naran sai morin iha diaspora, demokrasia ne’ebé mak ita kuda ona bele sai exemplar ba nasaun sira iha mundu. Ida ne’e ita hotu nia eperansa no konfiansa ba sira hanesan ita nia aman i fundador nasaun nian. Hatudu tiha ona tempu ida agora so sira nia hamutuk deit mak bele fo hakamatek no dezenvolvimentu ba moris diak bele realiza.

Mehi ba dezenvolvimentu, mehi ba moris diak mak povu kiik sira iha suku no aldeia sira hakarak estrada diak para sira bele fa’an sira nia produtu, irigasaun ba sira nia ba natar hodi fasilita sira nia produsaun, hadia serbisu administarasaun publiku ne’ebe bele fasilita povu bele asesu lalais no la distingi ema kiik no ema boot, kondisaun merakado ne’ebé diak nst. Maioria Timor oan sira nia hakarak mak moris hakamatek hodi hisik kosar ba moris diak, ne’e buat ne’ebé mehi ema hotu nia, ne’e insdikutivel. Maibe so Timor oan sira hamutuk deit mak bele. Nune’e mak Dr Mari Alkatiri dehan banhira kaundo lideransa jerasaun tuan sira hamutuk mak sai tiha ona hanesan ‘besi asu’ ida, sei la nakdoko, ema se deit labele book no lakon tempu sei koko atu sobu ida ne’e.

Ho ida ne’e periodu kampania no eleisaun nian laos deit ita hare hanesan kompetisaun maibe oinsa hare mos nosaun ba dezenvolvimentu no demokrasia ne’ebé moris no abut metin dadaun ona iha Timor-Leste. Tamba ne’e tensaun iha periodu sira kampania no eleisaun nian konsidera buat normal ida i hatudu exersisiu demokrasia real iha nasaun ida nian. Maibe tensaun politika bele fo espasu hodi lori risku ba siguransa iha eleisaun nian. Buat ne’ebe ita akompania antes tama ba kampania lider boot Partidu Polítiku sira nian soe piedas ba malu, kee malu to’o ataka malu liu husi media sira. Serake ida ne’e sai hanesan ameasa ida siguransa iha elisaun tuir mai?  Ka hanesan exersisiu demokrasia ida?

La los ita tenki sai vitima ba sira nia konfrontus argumentus ne’e. Ataka malu entre lider partidu polítiku sira hanesan deit meius komunikasaun ida. Nune’e la’os meius komunikasaun ida edukativu maibe meius ida provokativu no ekplorativu. Tanba sa? Ho nune’e bele deskobre buat ruma husi saida mak sira halo tiha ona iha pasadu, dadaun buat ruma ne’ebe karik lao sala hela no buka alternativu ba futuru solusaun ida diak. Dalabarak ita hare deit mak pontu negativu, mas ita la hare iha mos benfisiu ruma nebe ita bele hetan husi diferensia sira ne’e. Tensaun politika ne’e buat normal ida tamba politika ne’e hanesan artistisku ida ho meius saida deit bele utiliza iha periodu kampania nian atu atinji politika nia objetivu. Nune’e Eis Prezidenti Republika Taur Matan Ruak bei-beik dehan kuando boot sira hemu tua labele povu kiik sira imi mak lanu fali.

Tensaun politika ne’e la’os deit fo efeitu negativu, mas tenki hare ho klean benefisiu saida husi tensaun iha tempu kampania no eleisaun nian. Iha ne’ebé hau konsidera tensaun politika ne’e hanesan oportunidade liberdade ekpresaun nian, katak buat barak ne’ebe durante ne’e falun metin hela, ema nunka sentuh, husi meius ida provokativu buat sira ne’ebé naksubar hela bele fakar sai mes-mesak. Hanesan meius evaluasaun ida aberta ba problema hotu ne’ebé nasaun hasoru iha asuntu politika, siguransa, social- kultura, ekonomia, istoria nst.

Maske nune’e ulun boot sira presiza sukat mos katak ita nia povu dalaruma haree liu ba saida maka sira ko’alia no ida hanesan sasukat hodi afirma sira nia pozisaun ba lider sira nia linguajen. Portantu relasaun entre povu no lideransa tuan sira emosional teb-tebes no dalaruma haree ida ne’e hanesan buat los ne’ebe komuga.

Buat seluk, ita presiza aprende mos husi diferente ideias sira ne’e, ida ne’e atu bele koloka iha ita nia hanoin katak diferensia ideias la’os bareira ka tau inimigu ba malu maibe buka haree luan liu iha diferensia ida ne’e hodi fortifika difisiensia sira ne’ebe ita iha. Katak diferensia sira ne’ebe ita iha nune’e hodi bele to’o iha objetivu komum ida Timor-Leste nian liu husi hanoin kritiku sira, diskusaun, debates no diferensia ideias sira ne’e lori ita to’o iha konkluzaun final ida.

Ikus liu ita ukun an tiha ona signifika ita hatene, hatene atu ukun ita nia an mesak, nune’e mak ita sei la duvida konabá paz iha periodu eleisaun nian, ita ida-idak tenki ukun ita nia-an hodi ita bele goza liberdade ne’e rasik.  

Hakerek na’in nudar Alumni Universidade Dili (UNDIL), 2011, no dadaun ne’e serbisu iha Fundasaun Mahein (FM). Artigu ida ne’e la reprezenta instituisaun ne’ebé hau haknar ba, maibé idea no argumentu sira tau iha artigu ne’e nia kontiudu nudar responsavel pesoal. Hau nakloke ba kritika no sujentaun ruma karik iha bele haruka iha hau nia email: Sancho_xavier@yahoo.co.id . Obrigado!



Estudu Relasaun Internasional: Topiku peskiza no monografia interesante sira.

Ho artigu simples ne'e ha’u atu fahe ezemplu  títulu teze/monografia ho tópiku no kategoria sira iha estudu Relasaun Internasional (RI)....