Thursday, April 10, 2014

Papel Estudante Relasaun Intenasional núdar agensia Transformador ba Dezenvolvimentu sosial no Ambiente Hanoin Kreativu.

“Artikel ida ne’e hakerek nain dedika ba kolega sira ne’ebe iha departementu Relasaun Internasional UNTL no UNITAL, liu-liu ba kolega sira ne’ebé mak foin hahú sira nia estudu iha Aula Relasaun Internasional”
Benvindo ba kolega sira hotu.
Papel estudante iha prosesu dezenvolvimentu nasional Timor-Leste sai aspeitu krusial hodi fo kontribusaun matenek, siencia ne’ebé aprende durante iha ambiente akademia bele utiliza no suporta ema idak-idak nia moris ba kondicoens ne’ebé diak liu tan, liu-liu bele fo kontribusaun ba transformasaun dezenvolvimentu sosial povu Timor-Leste.
Molok atu tama Universidade, ema idak-idak iha ona planu, hanoin, mehi no ambisaun, atu ba ne’ebé? Atu sai ema oinsa? Perguntas ne’ebé importante mak oinsa matenek hirak ne’e bele fo benefisiu ou konstribusaun hodi hadia no dezenvolve ema ida-idak nia-an, familia, komunidade no nasaun? Certamente perguntas hirak ne’e klaru, ema barak sempre hanoin hanesan ne’e, maibe dala barak ita haluha buat hirak ne’e?
Ema da-idak iha hanoin no interpretasaun oin seluk, simplesmente ita bele konklui katak alunus universitariu sira presija eskola para sai ema ne’ebé edukadu, literadu, atu hasa’e ita nia status sosial, no bele hetan servisu diak wanhira iha gelar bo’ot (Sarjana, Masteradu, Doutor(S3) para bele hetan posizaun didiak ho karier bo’ot. Rajaun barak, ema ida-idak hanoin no planu oin seluk. Hanesan artikel ne’ebé hau publika iha semana ida liu ba kona ba “esperensia” núdar estudiosu Reasaun Internasional.
Artikel ida ne’e elabora husi esperensia, kondicoens sosical Timor-Leste no komparasaun analiza papel estudante ba dezenvolvimentu nasional liu husi terminologia ambiente kreativu.
Nasaun ne’ebé lala’ok dezenvolvimentu foin nafunan no foin sai husi ambiente konflitu ba nation building no state building, iha desafius oioin nebe ita infrenta. Preukupasaun bo’ot ne’ebé estadu infrenta mak problema sosial, hanesan populasaun infrenta asesu ba be’e mos, eletricidade, laiha klinika ou hopital ne’ebé ho aimoruk adekuadu, escola do’ok husi uma, kondisaun eskola ladiak, estrada a’at, pior liu iha fatin balun laiha hahan ne’ebé adequadu tanba problema kondisaun ambiente la favoravel atu kuda aihan no buat seluk.
Kondisaun hirak ne’e sai preukupasaun bo’ot, ida mak hanaran moras sosial, ne’e mak pobreza ne’ebé ita infrenta. Pobreza sai ameasa bo’ot ba nasaun, ba povu no ba decision maker sira (governu de facto), internvensaun saida mak sira halo agora seidauk bele fo resultadu positivu. Membru governu, sociedade civil, agensia internasional doadores internacional esfonsu an liu husi internvensaun programa oin-oin ne’ebé ita asiste dadauk.
Kolia kona-ba ajensia internasional, por ezemplo agensia Korea KOICA, fo ajuda finasial no kapasitasaun ba governu iha area Naval, fo ajuda ba populsaun Hera ho be’e mos ne’ebé uza teknologia foun utilija tasi be’en, ajuda osan lubuk balun ba area edukasaun primaria, nomos fo kapasitasaun ba governu liu husi tarining program hanesan dadauk iha 214 pesoas ne’ebé hetan ona kapasitasaun short training minimal semana ida to’o fulan 1 iha Korea dul Soul, no Masteradu kuaje 10 pesoas ne’ebé akaba ona estudu iha universidade sira iha Korea.
Laos KOICA deit mak fo tulun, maibe kuaje membru OECD (Organization of Economic Cooperation Development) liu husi sira nia agensia dezenvolvimentu internasional hanesan JICA, USAID, AUSAID, GTZ, no agensia Internasional sira seluk, nomos NGO Internasional no NGO lokal sira.
Kapasitasaun barak ne’ebé Timor oan hetan, no intervensaun asistensia teknika, no ajudu humanitarian hirak ne’ebé husi organizasaun hira ne’e liu-liu iha area kapasitasaun dezenvolvimentu rekursu humanu barak tebes ona, no sira ne’e iha papel kontribusaun bo’ot ba estadu Timor-Leste.
Relasiona ho rekursu humanu Timor oan, tuir hakerek nain nia observasaun, iha Timor-Leste, matenek barak los ona, balun ho titulu, S1, S2 double, no S3 e balun hetan esperensia servisu barak liu no balun sai asesor, balun sai konsultant no staf profesional iha area oin-oin. Diversidade potensia hirak ne’e sai rekursu visivel ne’ebé bele fo kontribusaun ba nasaun ida ne’e. Hare ba kondisaun potensia rekursu humanu ne’ebé ita iha, bele hatudu katak nasaun ida ne’e prontu ona atu kaer kuda talin rasik, suporta dezenvolvimentu nasional iha area oin-oin.
Kompara ba kondisaun realidade liga ba rekursu humanu ne’ebé ita iha mehi katak sira bele fo kontribusaun ba dezenvolvimentu nasional, mosu hanoin skeptismu wanhira ita hare kondisaun realidade iha Timor-Leste katak rekursu hirak ne’eb’e ita iha seidauk bele fo kontribusaunbo’ot ba ema vulneravel sira, liu-liu ita hare ema kia’ak aumenta ba bebeik, la reduz, maske ita hatene katak Ministeriu Finansa hasai dadus kona ba kondisaun pobreza hatudu ho reportajen katak ema ki’ak reduz ona husi 49 percentu ba 45 percentu, no numeru mortalidade labarik no inan redus ona, Timor-Leste halo progresu diak ba area saude nian.
Ho hanoin badak, la presija uja naliza ho dadus statistiku, ita dala barak rona husi media, TVTL, povu barak mak sei halerik hela tanba problema konvensional ne’ebé sira infrenta hanesan asesu ba be’e mos iha distritu sira laiha, (hare ezemplo indikador iha Dili deit tenpo bai loron ema la’o tun sae lalin be’e, oinsa ho distritu). Hahan laiha, uma hetan estragus husi impaktu desatre naturais, no buat seluk tan.
Ho kondisaun social hanesan ne’e fo perguntas bo’ot ida ba ita núdar estudante relasaun internasional saida mak ita presija prepara hodi fo kontribusaun ba trasformasaun dezenvolvimentu sosial? Importante ba ita mak hanesan buat hirak tuir mai ne’e:
1.      Liu husi sistema edukasaun formal (universidade) ita presija aprende teoria, estudo komparasaun no hare oinsa paradigma hanoin akademia bele implementa iha terenu.
2.      Liu husi universidade, ita bele hari’i no reforma mentalidade konvensional porezemplo ema balun kestiona ho karakter Timor oan ne’ebé hatene debates barak, kritika barak maibe asaun oituan.
3.      Liu husi Universidade ita bele transforma ita nia hanoin ho ambiente kreatividade husi estudu relasaun internasional ne’ebé nakonu ho konseitu no karakter interdisipliner hodi implemente ba area ne’ebé presija ita nia itervensaun, asaun la’os iha folha nia leten maibe iha folha komunidade nia leten (intervensaun iha terenu)
4.      Estudante Relasaun Internasional tenki iha hanoin luan, ho karakter dinamismu, hatene no bele resolve problemas ne’ebé mosu iha komunidade nia le’et ho hanoin no espiritu ne’ebé nakonu ho karater trasformasaun.
5.      Komunidade, povu Timor-Leste la presija ema ne’ebé matenek ho valor bo’ot iha akademia, hatene lingua oi-oin, hatene uja software komputador barak,  maibe sira presija iha kreatividade dinamismu para bele reforsa sira nia matenek, konhesemnetu akademiku hodi transforma povu Timor-Leste husi nakukun, husi ki’ak no mukit.
Buat hirak mak sai papel importante núdar estudante iha disiplina relasaun internasional iha Timor-Leste, no intervensaun sira ne’e sei fo benefisiu bo’ot ba dezenvolvimentu sosial. Núdar ema Timor-oan, estudante ne’ebé nakonu ho matenek dinamismu, ne’ebé mai husi familia kia’k ida ne’e mak ita nia vokasaun hodi sai transformador ba vida ema sociedade nian.

Celso da Fonseca
Dili, 02-02-2014





1 comment:

Estudu Relasaun Internasional: Topiku peskiza no monografia interesante sira.

Ho artigu simples ne'e ha’u atu fahe ezemplu  títulu teze/monografia ho tópiku no kategoria sira iha estudu Relasaun Internasional (RI)....