Thursday, October 31, 2013

Mehi atu sai Diplomat la realiza !!!

Esperensia núdar estudioso ba disiplina Relasaun Internasional


Ho Titulu iha leten, hau fiar katak laiha konfujaun  interpretasaun ba konseitu relasaun internasional, simplesmente ema hotu-hotu bele intrepreta katak relasaun internasional iha kontiudu ho terminilogia ne’ebé iha relevansia ba estudu, ou ligasaun ne’ebe refere ba area nasional ho internasional, estudo ne’ebe toka liu ba aspeitu internasional entre nacoens iha regiaun sira seluk. Iha interpretasaun ne’ebé oi-oin kona ba definisaun ida ne’e.

Hahu ho lia fuan Relasaun Internasional, hau hakarak fahe esperensia oituan núdar estudioso Timor oan ne’ebe akaba estudo iha area Relasaun Internasional. Fofoun atu hili disiplina relasaun internasional, laiha hanoin ida ou imaginasaun ne’ebé haforsa hau nia hakarak, tanba sa mak hau tenki hili disiplina ida ne’e ho background edukasaun  iha area agrikultura? Idea paradoxal ou ridikulu ida ne’e hamosu perguntas barak husi hau nia kolega no ema barak ne’ebe hasoru hau “tanba sa mak ita bo’ot hili disiplina ida ne’e, tanba sa la hili teknik perminyakan, pertambangan, kimia, no eksata para bele iha futuro diak?” ema barak mak husu hau ho perguntas hanesan ne’e.

Ho laran kalma, no lahonoin tetu-tan hau hata’an sira nia hahusuk, hau dehan hanesan ne’e: tanba hau hakarak atu sai ema diplomata, hehehehhehe kolega sira hamnasa tan hau, sim diak senhor diplomata, “ami suporta nafatin ita bo’ot nia mehi atu sai diplomat, avansa ba nafatin”, ida ne’e mak sira hato’o mai hau.

Mehi atu sai Diplomat
Ho mehi  atu sai diplomata haforsa hau nia motivasaun atu estuda iha Indonesia durante tinan 4 nia laran foti espesialidade iha dsiplina relasaun internasional. Ema hotu hatene katak, estudante ne’ebe ba Indonesia tenki suporta ho finansa ne’ebe suficiente, e sertamente ema hatene katak escola iha Indonesia so ba ema ne’ebe mak iha osan. Maibe realidade hau ba ne’ebá hanesan lia fuan komun ne’ebé ema barak sempre dehan ho “modal berani”. To ikus hau akaba duni hau nia estudo iha 2007, iha UNIKOM-Bandung.

Life after HI, depois remata escola atu sai saida?
Fila mai Timor ho kondisaun rai laran ne’ebé foin rekopera husi krize 2006 halo situasaun ladun hakmatek, tauk, no trauma. Maibe tanba iha obrigasaun nesesidade no hakarak aplika siencia iha vida sosial, hau lao lemorai hanesan kolega sira seluk ne’ebé lao tun sae lori diploma, CV, esperensia ne’ebe hakerek iha surat tahan, tama edifisiu NGO, Kompanha, Governu hodi konvinse ba sira katak” hey!!!!!!!, hare tok hau núdar Timor oan iha talento bo’ot hatene ingles oituan, komputador, tuir treinamentu barbarak, ho valor bo’ot, hau hakarak servisu iha ita bo’ot nia fatin. Saida mak sira resposta mai hau? kuaje ema sira ne’e hau hasoru dehan mai hau, “tau ita bo’ot nia CV iha ne’e depois mak ami kontaktu”.

Hein atu servisu la realiza
Saida mak akontese, fulan ida hein laiha ema ida kontaktu, ba cek fali CV sira ne’ebé hau hatama, sira dehan “ami manda ona email ba ita bo’ot maibe laiha resposta, balu dehan ami telefone maibe fora da area, balu dehan maun nia esperensia presija tinan 6 iha area ne’ebé refere”. Okey, laiha buat ida, ho laran triste oituan, hau fila mai uma hau husu kolega ida naran Lesu-Kaisala, oinsa itabo’ot durante ne’e servisu tinan hira ona iha NGO, nia dehan katak nia foin servisu tinan 2 deit maibe nia kolega balun nia CV modifika no inventa tau tinan 5 para bele lolos iha seleksaun dokumentus wanhira apply ba vaga seluk. Wah,,,,, hau hakfodak, se hanesan ne’e hau durante ne’e kuaje tinan 4 escola no esperensia sira ne’e hau bele inventa oinsa?. Tur bilan hela, la kleur kolega Lesu dehan mai hau, hei bro duke hanoin barak, diak liu ita la’o halimar ba foho depois mak mai fali Dili. Kuaje fulan ida hau lao halimar ba foho no fila fali mai Dili hodi hetan anin fresku natural husi fatin ne’ebe hau moris ba J.

Iha amigu- iha servisu, promesa husi asesor
Depois fila mai Dili, kolega ida asesor, ho esperensia S1 hanesan hau, nia dehan iha governu, hanesan ami advisor sira ne’e  tanba ema konyese, iha kolega, entaun bolu deit ami, so ita bo’ot ba deit la presija hatama vaga hein kolega bolu deit, nia dehan mai hau, se o hakarak servisu aban hatama CV mai hau, depois mai asina kontratu tanba hau hatene ita iha kapasidade, e durante ita escola hamutuk, hau hare ita bo’ot iha konyesementu diak iha area siencia sosial, iha kapasidade lideransa.

Ho esperansa bo’ot katak hau bele servisu ona, maibe infelismente realidade hatudu oin seluk, kolega ne’e la bolu tan, hein nia kleur los, hau foti decisaun no ba fali ajuda kolega ida hodi estabelese website ba sira nia dirasaun, no to’o ikus tanba sira hare hau nia servisu diak e diretor husi dirasaun ne’e haruka hau apply no ikus mai konsege duni servisu iha ne’eba.

Perguntas no respostas ne’ebe hamosu fila fali husi alunos
Iha tinan 2011 depois hetan bolsu estudo ba Korea du Sol, iha area International Development and Cooperation, Universidade Korea, fila mai servisu iha NGO lokal iha Dili, no uluk iha mehi atu sai diplomata hatudu ho realidade no dalan oin-seluk. Ho realidade oinseluk ne’e loke oportunidade foun ba hau. Kolega diak ida husu hau atu reforsa nia mata kuliah iha disiplina Relasaun Internasional iha UNITAL, no komesa husi ne’eba hau iha konfiansa atu hahú karier foun iha vida akademia, sai mestre (dosente) hanorin part time iha UNTL no UNTL.

Karier iha vida akademia hahú husi UNITAL, iha enkontru premeriu hanesan bain-bain dosente tenki introdúz nian-an, e nune’e mos alunos idadak sei iha oportunidade hanesan atu introduz sira nia an. Iha tenpo ne’ebá hau husu perguntas ne’ebe ho vontade koriojo atu hakarak hatene tanba sa mak alunus sira ho total 64 pesoas iha aula ne’e hakarak hili Relasaun Internasional?.

Hau husu sira, ida-idak atu  fo introdusaun ba nian an, no fo rajauan tanba sa mak sira hili disiplina Relasaun Internasiona. Alunus balun resposta hanesan mos uluk ema barak husu hau, “atu sai diplomata”. Maibe iha alunus lubuk balun ho rajaun simples atu estuda kona-ba politika no kultura paises sira seluk, balun dehan iha mehi atu sai ema bo’ot, unikú mak alunus feto ida fo nia rajaun tanba nia hakarak sai presidente tanba Timor-Leste seidauk iha feto ida mak sai presidente, hhmmmmm.

Sesaun introdusaun ida-idak nian hotu ona, hau fo konklusaun no husu perguntas ida tan ba sira tanba sa mak tenki hili Relasaun Internasional? Los duni Timor-Leste presija rekursu humanu barak maibe laos liu husi disiplina Relasaun Internasional deit, ho hamansa JJJ hau kolia ho sira no fahe esperensia kona ba sai estudiosu ba disiplina Relasaun Internasional, saida mak ita sei estuda, depois akaba escola iha relasaun Intrernasional saida mak ita sei infrenta, no vantajen e desvantajen hili dalan ida ne’e (Relasaun Internasional).

Saida mak Relasaun Internasional?
 Simplesmente, konseitu Relasaun Internasiona nudar disiplina ida ne’ebe studa kona-ba fenomenas interaksaun internasional entre autores relasaun internasional hanesan ator estadu no naun estadu (State Actors and non State Actors).

Saida deit mak ita sei aprende, no estuda iha Relasaun Internasional?
Relasaun Internasional núdar disiplina ida ne’ebe uniku, tanba nia forma husi karakter interdisipliner ne’ebe akumula siensia hot-hotu ne’ebe iha ligasaun ba malu, Iha estudu Relasaun Internasional ita sei estuda buat barak, liu-liu iha area sciencia sosial no politika ne’ebe refere ba asuntus politika nasional no internasional, socio kultural, seguransa internasional, ekonomia internasional no liu-liu kona ba storia dinamika estadu soveranu, teoria no paradigma relasaun internasional ne’ebé esplika rajoens ba problemas no karater dinamika relasaun internasional iha tenpu uluk liu ba no era komtemporaria nian. Se iha buat barak ne’ebe estuda iha Disiplina Relasaun Internasional husi smestre I to’o iha semstre VIII.

Porezemplo iha semstre I to’o semstre IV ita sei estuda kona ba terminologia politika, siencia social introduktoriu, no sei loke ita nia hanoin kona-ba Introdusaun Relasaun Internsional ne’ebe ita sei estuda kona ba:
-          Konyesementu no karakter Relasaun Internasional (RI)
-          Konseitu RI núdar siencia, teoria no nia aplikasoens
-          Karakter RI nudar estudu (Interdicipliner)
-          Storia Relasaun Internasional
-          Paradigma iha studu RI (Realismu, Idealismu, Konstrutivismu)
-          Interese Nasional
-          Politika Ekterna (diferensia Politikia Nasional no Ekterna)
-          Politika Internasional
-          Nasionalismu, regionalismu no universalismu
-         Ekonomia Politika Internasional (Papel MNC, TNC no institusaun koperasaun sira seluk
-         Konseitu Diplomasia (iplomasi tradisional dan modernu, Diplomasia Multitrack no seluk tan
-        Organizasaun Internasional)
           Lei Internasional
-        Seguransa Internasional
-        Isu-isu global Hanesan( Enviromental Issues, Terorismu, Direitu Humanus, Feminismu, no seluk tan)

Depois kontinua ba semstre V-VIII sei iha kursu balun ne’ebé ita hetan no iha ligasaun ba malu. Iha mos kursu ne’ebe bolu metudu peskiza (Metode Penelitian), iha ne’e ita sei aprende oinsa atu hakerek monografia, teze (skripsi)  tuir mata dalan akademiku no sientifiku nian, e nune’e mos sei loke ita nia hanoin atu sai ema ne’eb’e kritiku bazeia ba evidensia, literatura, sientifiku liu tan.

Iha rumores balun dehan katak ba ema ne’ebé kolia barak, maibe laos ASBUN (asal Bunyi), sira merese atu estuda iha area disiplina relasaun internasional, no ba sira ne’ebé liu-liu gosta atu hatene kultura rai seluk, no hakarak sai peskizador no peritos iha akademia, sociedade civil, ou iha institusaun oin-oin entaun area Relasaun Internasional sai dalan ne’ebé los hodi lori imi atu atinji ba mehi hirak ne’e. Maibe keta haluha!!! atu atinji mehi hirak ne’e laos buat fasil tenki sai hanesan iha lian Indoensia ema bolu ‘KUTU BUKU” Loron-loron tenki estuda maka’as, le’e hela deit Journal nasional no Inernasional, halo debate, diskusaun oi-oin, tuir seminar internasional, no ikus liu minimal hakerek iha blog (lapresija iha media nasional), no labele facebook hela deit J (Just Kidding).
Iha benefisiu barak ne’ebé hau la konsege temi iha ne’e, hau fiar kolega sira ne’ebé foti Relasaun Internasional sei iha esperensia barak atu fahe liu tan.

Atu ba ne’ebé depois akaba iha area Relasaun Internasional?
Hanesan uluk ema husu hau, Relasaun Internasional nia fatin mak Ministeriu Estrageiru, sai diplomata, ou staf iha embaisada Timor-Leste iha pais sira seluk.
Maibe paridigma hanoin hanesan ne’e dala barak lalos, disiplina Relasaun Internasional ne’ebé ho karakter interndisipliner hari ho koiseitu hanoin ne’ebé dinamis, profundo ho dinamika isu internasional ne’ebé lori ita atu bele servi nasaun ida ne’e iha fatin ne’ebe deit.
Realidade hatudu katak kolega barak mak akaba sira nia estudu iha area Relasaun Internasional, hanesan agora dadauk sira servisu iha grupo Think Tank hanesan Dili Institute of Strategic and International Studies (DISIS) balun iha governu, NGO lokal, International Governmental Organization (IGO), INGO, MNC (Multinational Cooperation) TNC (Trans National Cooperation) no Kompanha Nasional e Internasional, Agensia Internasional no area seluk tan.

Ikus liu hau hakarak hatete katak, ema hotu-hotu iha rajaun oin-oin atu hili displina Relasaun Internasional la’os tanba atu sai ema ne’ebé konhesidu, ou diplomat, bele lao ba rai barak, maibe tanba disiplina ida ne’e iha karakter uniku tebes, kria paradigma hanoin ne’ebé profundo ho dinamika interdisipliner liu-liu relasiona ba asuntus nasional no internasional e buat barak tan.

Atu hatene liutan tanba sa mak hili disiplina relasaun internasional? husu kolega sira ne’ebé agora dadauk estuda no liu-liu ba sira ne’ebé akaba ona sira nia estudo kona-ba Relasaun Internasional.

Ba Kolega sira ne’ebe mak hakarak join Forum ida ne’e, tama iha Facebook (https://www.facebook.com/groups/196221343897779/: Forum Relasaun Internasional.

Artikel ne’e mai husi esperensia pribadi, balu lebay oituan (inventa) no liu-liu núdar motivasaun hanoin ruma ne’ebé hakarak fahe ba kolega sira ne’ebé foti disiplina Relacoens Internasional iha UNITAL, no kolega sira semester III iha UNTL. Laiha intensaun atu hafoer no insulta institucoens, no invidu ruma ne’ebé hakerek iha leten ou iha relasaun ba artikel ida ne’e.


3 comments:

  1. furak...hau mos konkorda ho ita nia hanoin hirak ne

    ReplyDelete
  2. hau aprecia tebes ho ita nia hanoin no esperiancia hirak nebe mensiona iha lete, espera katak ida ne'e sai hanesan sasukat ou mata dalan ida hodi atinji objetivo nebe ita planea ona…...hau husi Estudante semester III, area RI iha UNPAZ ...aprecia tebes ..Obrigado

    ReplyDelete
  3. thanks, artigu nee hau hakerek kleur ona. Hau mos kontenti wanhira lee fila falu, mesmu la konstrui ho diak. Celso

    ReplyDelete

Estudu Relasaun Internasional: Topiku peskiza no monografia interesante sira.

Ho artigu simples ne'e ha’u atu fahe ezemplu  títulu teze/monografia ho tópiku no kategoria sira iha estudu Relasaun Internasional (RI)....